You are here

Da li hrana može da popravi raspoloženje?

Verujem da se mnogima desilo da se nakon jela loše osećaju, a da nisu svesni šta je uzrok tome. Hrana utiče na naše raspoloženje, bilo da ga popravlja ili ne. Zato moramo da povedemo računa o tome koje namirnice konzumiramo.

Rezultati istraživanja su pokazali koja je hrana ključna za dobro raspoloženje, kao i šta je sve dodatno potrebno da bi nam se popravilo raspoloženje.

Boje na tanjiru

Raznovrsna ishrana značajna je za celokupni osećaj zadovoljstva. Namirnice u tanjiru treba da budu šarene, tj. namirnice raznih boja. Istraživanja su pokazala da na tanjiru treba imati tri osnovne i dve komplementarne boje. Dobro bi bilo da se uvek aranžira tanjir pre obroka, i onda će to dodatno uticati na dobro raspoloženje.

Redovni obroci

Često smo zauzeti i ne možemo imati tri obroka u toku dana, a da ne govorimo o tome da oni treba da budu pravilno raspoređeni. To je potrebno da bi se nivo glukoze održavao na optimalnom nivou u toku celog dana. Ukoliko neko ima neredovne obroke, onda to dovodi do naglog pada glukoze u krvi, i može dovesti do pojave umora, depresije ili razdražljivosti. Da bismo održavali optimalan nivo glukoze, potrebno je da unosimo namirnice koje imaju niži glikemijski indeks, kao što su žitarice od celog zrna i mahunarke.

Serotonin i hrana

Serotonin je neurotransmiter koji utiče na dobro raspoloženje, san i apetit. Na dobar san utiče i melatonin, hormon koji je izuzetno značajan za ciklus spavanja i budnosti. I serotonin i melatonin nastaju u organizmu iz aminokiseline triptofana. Triptofan je esencijalna aminokiselina, što znači da se ne može sintetisati u telu, već se mora unositi putem hrane ili suplemenata. Triptofan se nalazi u govedini, ribi, jajima, krompiru, banani, orašastim plodovima i patlidžanu, kao i u crnoj čokoladi.

Redovna hidratacija

Ono što je uvek značajno je adekvatan unos vode. Voda je neophodna za mnoge funkcije u organizmu, a njen nedostatak (dehidratacija) može nepovoljno da utiče na naše raspoloženje. Izmedju ostalog, voda je značajna i za normalno funkcionisanje mozga. Dehidratacija može dovesti do poremećaja pamćenja, spavanja, glavobolje, depresije. Preporuke za unos vode su 8 čaša dnevno, dok je kod onih koji rade teške fizičke poslove, kao i kod sportista i rekreativaca potreban i veći unos. Jasno je da je redovna hidratacija neophodna za dobro raspoloženje.

Smanjenje unosa kofeina

Kofein je stimulans nervnog sistema koji daje energiju kod osećanja umora. Međutim, kada se unosi u velikim količinama dovodi do pojave poremećaja sna, ubrzanog lupanja srca i anksioznosti. Kofein se nalazi u kafi, čaju, čokoladi, energetskim pićima i nekim sokovima.

Pravilno varenje

Za dobro raspoloženje je važno i da postoji pravilno varenje. Ukoliko se javlja opstipacija (zatvor) ili dijareja, onda svakako da dolazi do poremećaja raspoloženja. Za bolje varenje potreban je i optimalan unos vlakana koja se najviše nalaze u povrću i voću.

Vitamini i minerali

Vitamini B kompleksa, vitamin C, E, kao i magnezijum, gvožđe i selen deluju protektivno za neurotransmitere. Za optimalno funkcionisanje nervnog sistema naročito su važne folna kiselina i vitamin B12. Za adekvatan unos vitamina i minerala potrebno je uvrstiti voće i povrće u svakodnevnu ishranu, kao i svakodnevno konzumiranje orašastih plodova.

 

Za dobro raspoloženje definitivno nije potrebno mnogo. Samo je potrebno da ispoštujete nekoliko pravila.

 

 

Izvori:

 

- Mayo Clinic Women's Health Source, June 2002. 

- Public Health Nutrition, June 2002.

- Nutritional Neuroscience, December 2002.

 

Galerija: 
Nikola Todorov
Lekar - savetnik za ishranu