You are here

Dobre i loše strane holesterola

 

Dobre i loše strane holestrola

 

 
Svi automatski bežimo od holesterola. Mnogobrojne kampanje za očuvanje zdravljasrca I krvnih sudova učinili su ovu supstancu veoma “lošim momkom”.
Šta je ustvari holestrol i da li on ičemu služi osim da nam začepljava arterije?
Holestrol je meka, supstanca koja na oko liči na vosak a nalazi se u svim delovima našeg tela. Holesterol se nalazi u mozgu i drugim delovima nervnog sistema, kao i u koži, mišićima, jetri, srcu. Iz holestrola se u jetri sintetišu vitamin D, hormoni, žučna kiselina (nephodna za varenje masti).
Holesterol unosimo hranom ali se on i sintetiše u jetri.
Obzirom na važne funkcije koje ima u našem telu ako ga ne unosimo dovoljno organizam ga sam stvara.
Kada pojedemo naku namirnicu koja sadrži holestrol (a to su uglavnom namirnice životnjiskog porekla – seti te se zlokobnog žumanca) on se u daljem metabolizmu vezuje za proteine i trigliceride (drugi oblik masti) i stvara tzv. lipoproteine HDL (dobar holestrol jer štiti od stvaranja naslaga na krvnim sudovima) i LDL (loš holestrol jer dovodi do stvaranja naslaga na zidovima krvnih sudova).
Optrilike jedna četvrtina ljudi u razvijenim zemljama ima povišene nivoe holesterola. Zanimljivo je ad povišen nivo holestrolamože biti i posledica loše ishrane i gojaznosti u detinjstvu.
Ako želite da smanjite nivo holestrola u krvi onda svakako trebate promeniti način ishrane. Potrebno je da uzimate što više svežeg i kuvanog povrća. Integralni irinač kao i interglana peciva takođe imaju velike količine vlakana, materija koje smanjuju apsorpciju holestrola.
Namirnice bogate holestrolom treba uzimati veoma umereno ili čak u poptunosti izbegavati ako imate veoma povišen holestrol.
Fizička aktivnost značajno umanjuje nivo holestrola u krvi te je svakako preporučena svima.