You are here

Mediteranska dijeta i insulinska rezistencija

Poslednjih godina, zahvaljujući merama prevencije, navike osoba sa kardiovaskularnim rizikom su se promenile, ali dok se prevalence pušenja smanjuje, gojaznost i metabolički sindrom su u stalnom porastu. Nažalost, tradicionalna ishrana sa manjim procentom masti u prevenciji kardiovaskularnih bolestini je dala precizne rezultate. Pokušaj snižavanja LDL holesterola neadekvatnom ishranom čak može biti i kontraproduktivan.

 

Novi aspekti u patofiziologiji insulinske rezistencije govore o tome da je vrsta masti koje se unose daleko bitnija od količine same masti, da je najbolji princip za redukciju kalorija dijeta bogata vlaknima, sa dosta voća i povrća. Unošenjem veće dnevne doze nezasićenih masti i smanjenjem udela ugljenih hidrata u ishrani, dolazi do poboljšanja insulinske osetljivosti u roku od 6 nedelja među odraslim ispitanicima koji nemaju dijabetes, ali, prema rezultatima nove studije, imaju blagu hipertenziju ili prehipertenziju. Istraživanje je sprovedeno u Baltimoru, Merilend, na Johns Hopkins Univerzitetu, a objavljeno u časopisu Diabetes Care. U pitanju je studija slučajnog uzorka, koja je ispitivala uticaj zdrave ishrane, kroz odnos makronutrijenata, u prevenciji bolesti srca.Dijeta sa dominantnim nezasićenim mastima u sastavu, slična standardnoj mediteranskoj dijeti je klinički značajno i relevantno sredstvo za smanjenje faktora rizika kardiovaskularnih bolesti kod generalnozdravih, odraslih ljudi.

Ispitivanjem su obuhvaćene 164 odrasle osobe, prosečne starosti 54godina, sa prehipertenzijom ili i stepenom hipertenzije (sistolni krvni pritisak između 120 do 160 mmHg, i dijastolni pritisak 80 do 99 mmHg ). Učesnici su naizmenično dobijali svaku od 3 dijete.
Prvi tip dijetalne ishrane (CARB diet) činilo je 58% kalorija iz ugljenih hidrata, 15% iz protein i 27% iz masti (poput dijete koja se preporučuje za sprečavanje hipertenzije ili DASH dijeta).
Druga dijeta( PROT) zamenjuje 10% ugljenih hidrata proteinima, pa tako, raspolaže sa 25% proteina, 48% ugljenih hidrata i 27% masti.
Treći tip dijete( UNSAT) zamenuje 10% ugljenih hidrata nezasićenim mastima, tako da su masti zastupljene sa 37%, ugljeni hidrati 48% i proteini 15%. Većina nezasićenih masti koje su dodate trećem tipu dijete sastoji se iz mononezasićenih masnih kiselina, maslina, oraha i semena.Sve tri dijete sadrže veoma malu količinu zasićenih masti (6%). Vrsta ugljenih hidrata bila je slična u svim uzorcima, a vlakna su bila sadržana u oko 30g dnevno. Svi obroci su bili pripremljeni namenski za učesnike studije pojedinačno, sa ciljem da telesna težina bude konstantna. Većina učesnika bilo je gojazno (79%), sa indeksom telesne mase 30,2 kg/m2. Primarni ishod studije bila je promena u insulinskoj osetljivosti na kraju šestonedeljnog perioda dijete, koja je izražena kroz kvantitativni indeks insulinske osetljivosti. Nakon 6 nedelja UNSAT dijete, indeks insulinske osetljivosti je bio statistički značajno povišen u odnosu na CARB dijetu. Nasuprot tome, dijeta bogata proteinima nije pokazala statistički značajnu promenu indeksa insulinske osetljivosti u odnosuna CARB i UNSAT dijetu. Slični rezultati dobijeni su kada je insulinska osetljivost procenjena na osnovu homeostaza modela insulinske rezistencije (HOMA IR). Posmatrano kroz ovaj indeks, došlo je do značajnog poboljšanja insulinske rezistencije sa UNSAT ishranom u poređenju sa CARB dijetom, ali bitnije razlike nije bilo u poređenjusa PROT dijetom.

Treba naglasiti da je važan aspekt ovog istraživanja bio održavanje telesne težine konstantnom, zato što je poznata činjenica da se gubljenjem kilograma poboljšava insulinska osetljivost, tako da je na taj način izolovanovan efekat koji je mogao uticati na promenu praćenih parametara. Dalja analiza pokazala je da UNSAT dijeta imala najveći uticaj na učesnike sa normalnim nivoom šećera u krvi, sa normalnom težinom, u odnosuna CARB dijetu, ali nije bilo značajnijih promena među gojaznim učesnicima studije i/ili onih koji su imali predijabetes. Ovakvi rezultati objašnjavaju da je izbor namirnica u ishrani manje značajan od ukupne telesne težine kod gojaznih osoba, ali, da parcijalna zamena ugljenih hidrata nezasićenim mastima u ishrani osoba sa normalnom telesnom težinom može znatno da umanji rizik nastanka insulinske rezistencije koja vodi u dijabetes.

Postoje određena ograničenja studije na šta ukazuju i sami autori: kratko trajanje studije, dizajn studije, pa zato rezultatima treba pristupiti saoprezom, a u perspektivi sprovesti dugoročnu studiju koja bi omogućila razumevanje uticaja komponenti ishrane na kardiovaskularne faktore rizika. Konačno, zdrava, uravnotežena ishrana koja se primenjuje od ranih godina života, a zatim prilagođava trenutnom stanju pojedinca u svakoj životnoj fazi jedan je od glavnih faktora u prevenciji kardiometaboličkih poremećaja.

Goranadoktorkaprofile_pic

Literatura korišćena u pisanju teksta:
1: Gadgil MD, Appel LJ, Yeung E, Anderson CA, Sacks FM, Miller ER 3rd. TheEffects of Carbohydrate, Unsaturated Fat, and Protein Intake on Measures of Insulin Sensitivity: Results from the OmniHeart Trial. Diabetes Care.2012 Dec 5.
2: Abiemo EE, Alonso A, Nettleton JA, Steffen LM, Bertoni AG, Jain A, Lutsey PL. Relationships of the Mediterranean dietary pattern with insulin resistance and diabetes incidence in the Multi-Ethnic Study of Atherosclerosis (MESA).Br J Nutr.2012 Aug 30:1-8.