You are here

Najlošije masti

 

 

Trans masti podižu nivo holesterola u krvi više nego druge zasićene masti i značajno povećavaju šanse za oboljenjem srca i krvnih sudova. Za negativne efekte ovih masti dovoljno je da njihov dnevni unos bude samo 1% od ukupnog kalorijskog unosa (na primer ako dnevno unosite 3000kcal, smete dnevno da uneste manje od 3g ovakvih masti). Prema tome, ako želite zdravo srce iz hrane ćete izbaciti i ionako nepotrebne namirnice.

Šta su zapravo trans masti? Ovaj termin se odnosi na ulja biljnog porekla (sastavljena uglavnom od nezasićenih masnih kiselina) kojima je dodat jedan atom vodonika (hydrogen, engl) u procesu koji nazivamo hidrogenizacija ili delimična hidrogenizacija.

Delimična hidrogenizacija je proces obrade ulja kako bi onda bila u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi, što ih čini otpornijim i dugotrajnijim. Ovde se ubrajaju sve vrste margarina, ulja za pečenje i većina kupovne hrane u čijem su sastavu ulja. Sve vrste kroasana, kolača, testenine i kolača sadrže ove loše masti, kao i krofne, pomfrit, pa čak i mesne prerađevine.

Kad ih unesemo u organizam ove trans masti podižu nivo lošeg LDL holesterola ali i snižavaju nivo zaštitnog HDL holesterola (po ovome se razlikuju od ostalih zasičenih masti). Takođe dovode i do povećanja nivoa triglicerida u krvi. Dodatni neželjen efekat trans masti je zapaljenski efekat (proinflamatorni) što znači da dodatno oštećuju krvne sudove. Konačan rezultat je loš nalaz masti u krvi i povećan rizik od ozbiljnih bolesti.

Sve što treba da uradite jeste da povećate unos povrća i voće (koji imaju suprotan efekat od trans masti) i da smanjite unos slatkiša i pržene hrane – jednostavno, zar ne?

 

Daniela_potpis_fotografija