You are here

Zablude početnike o unosu proteina ishranom i suplementima

Većina početnika kada prvi put uđe u svet izgradnje savršene figure pri koncipiranju obroka u prvi plan stavlja visok unos proteina. Da, u prvom redu mislimo na proteine visoke biološke vrednosti koji poseduju idealan profil amino kiselina za „apsorpciju i ugradnju“ – meso (belo, crveno), jaja, sir, ribu. Ta „laička konstatacija“ je donekle ispravna, ali, svakako da visok unos proteina nije jedini i najbitniji faktor našeg napretka! Na zaboravimo da je uz „umereno“ visok unos proteina neophodan i dobro izbalansiran odnos sa ugljenim hidratima i mastima da bi nutritivna jednačina bila učinkovita. Svakako da ako neki od ostalih nutrijenata nije „u ravnoteži“ uključuju se alternativni metabolički putevi, npr. ako nema dovoljno ugljenih hidrata uključuje se glikoneogeneza gde se od „dragocenih“ amino kiselina stvara glukoza (osnovni izvor energije našeg tela).

Dakle, naše telo nije i nikada neće biti podređeno izgradnji mišićne mase, tj. tome da amino kiseline iz svarenih proteina idu prvo do mišića! Ne, prvo na scenu stupa „energetska ravnoteža“ (glikoneogeneza), kao i bitniji proteini našeg tela – enzimi, hormoni, neurotransmiteri, transportni proteini (npr. hemoglobin)…dakle, našem telu je najbitnije da preživi i sebi obezbedi dovoljno amino kiselina za preživljavanje, a izgradnja mišićne mase je poslednja stavka. Ne zaboravimo da je dovoljno stimulativan trening sa opterećenjem glavni stimulans za rast mišićne mase, a ne unos proteina, kao što neki „laici“ misle. Ipak, svaki višak je samo višak (ide u masti), ako se ne iskoristi svrsishodno u adekavatnim uslovima za to!

Jako bitna stavka je unos proteina u skladu sa procentom mišićne mase i stepenom i tipom aktivnosti kojim naše telo podvrgavamo. Zapitajte se kome treba više proteina – osobi sa 100 kg i velikim procentom telesne masti, koja nije fizički aktivna ili osobi sa 100 kg koja je redovno fizički aktivna uz „umeren“ procenat telesne masti i značajnom količinom mišića. Dakle, razlike svakako da postoje!

Zanimljivi su i citati nekih početnika, npr. „Miloš Šarčev je rekao da je unosio 300 gr proteina dnevno u fazi rada na masi“. Neki čak to slepo sprovode u delo po svaku cenu, a zanemarili su prethodno navedene stavke!

Pojednici očekuju da će im extremno visok unos proteina doneti rezultate preko noći. Na žalost, za napredak u mišićnoj masi i snazi potrebni su meseci, godine, decenije provedene uz izbalansiranu ishranu i uslov svih uslova – dobro koncipiran plan treninga, dovoljno odmora (noćni san, tajming odmora između dva treninga), bazičnu suplementaciju, i naravno dobro zdravlje (…hormonski balans)!!!

Ima i onih koji neracionalno zloupotrebljavaju suplemente, ne bi li uspeli da „jurišaju“ na taj (pre)visok unos proteina koji će im navodno doneti rezultate. Ako se vratimo na profesionalni bodibilding, uzmimo primer nekog „IFBB pro“ takmičara sa 120 kg „na bini“, kome osnovna ishrana često nije dovoljna da unese dovoljne količine proteina, pa se tek tad poseže za suplementima. Dakle, redovnim obrocima bilo zbog broja obroka, obilnosti istih ,limita digestivnog trakta, jako je teško postići dovoljno visok unos proteina tako da su proteinski suplementi „prioritet“, dakle - koristan dodatak osnovnim obrocima. Za početnike koji nemaju dovoljno samodiscipline, „notorno“ nalivanje proteinskim suplementima je nepotrebno, kao i krajnje neisplativo! Nekima je teško da pojedu 4 kvalitetna obroka, a zaboravljaju da im suplementi neće doneti sve one sastojke kojima osnovna ishrana obiluje – vitamini, minerali i sl.!

 

Foto: Wikimedia

Slaviša Stojić
Lekar - savetnik za ishranu
Povezani i slični tekstovi