You are here

Zasićene masti u službi Vašeg zdravlja - kokosovo ulje

 

Kokosovo ulje je jedna od namirnica koja se zbog svog nutritivnog značaja može svrstati u kategoriju – „superhrana“. Jedinstvena kombinacija masnih kiselina iz ovog ulja može imati značajne pozitivne efekte na naše zdravstveno stanje, oporavak od napornih treninga, a može biti i koristan dodatak tokom low-carb i keto-dijeta. Pod benefitima upotrebe kokosovog ulja podrazumevamo - gubitak masnih naslaga, bolju moždanu aktivnost i niz drugih, skoro neverovatnih, pozitivnih učinaka; pomenućemo neke „najupečatljivije” u nastavku.

 

Kokosovo ulje sadrži jedinstvenu kombinaciju masnih kiselina od medicinskog značaja

U prošlosti je kokosovo ulje bilo demonizovano zbog visokog sadržaja zasićenih masti, čak 90%. Zapravo, kokosovo ulje je jedan od najbogatijih izvora zasićenih masti poznatih čoveku.

Novija istraživanja jasno ukazuju na „zablude” vezane za nepravednu “optužnicu” protiv zasićenih masti i njihovog, navodno negativnog uticaja na kardio-vaskularno zdravlje.

Međutim, nisu sve zasićene masti iste, to ćemo najslikovitije pokazati na primeru kokosovog ulja.

Svi smo čuli za MCT(medium chain triglycerides), trigliceride srednje dužine lanca tj. masne kiseline srednje dužine lanca (laurinska, kaprilna, kaprinska kiselina).

Većina masti, tj. masnih kiselina kao njihovih sastavnih delova koje imamo u ishrani su dugih lanaca, masne kiseline srednje dužine lanca iz kokosovog ulja se „metabolišu” sasvim drugačije!

Po unosu, varenju - one odlaze direktno do jetre gde bivaju iskorišćene kao izvori brzo dostupne energije ili se pretvaraju u ketonska tela (u zavisnosti od „energetskog stanja” našeg organizma).

Bitna stavka koja se tiče MCT je i ta da masnim kiselinama srednjeg lanca “nije potrebno karnitinsko posredništvo” na nivou ćelijskih organela - mitohondrija, gde se inače vrši konverzija masnih kiselina u energiju. Tako da je „energetska konverzija” MCT znatno olakšana (poistovećuju ih sa ugljenim hidratima).

Smatra se da masne kiseline srednjeg lanca imaju i povoljan efekat kod nekih neuroloških oboljenja – Alchajmerova bolest i epilepsija (brzina konverzije u ketonska tela, koja su posle glukoze najznačajni izvor energije za „neurone”).

Kod Alchajmerove bolesti se smatra da moždane ćelije svrsishodnije koriste „ketone” nego glukozu.

Populacije u kojima je kokosovo ulje svakodnevno zastupljeno u ishrani spadaju u najzdravije stanovnike naše planete

Tome u prilog govori činjenica da neki narodi koji naseljavaju regiju Južnog Pacifika, a čak 60% „kalorija” na dnevnom nivou unose iz kokosa i njegovih „prerađevina” su odličnog zdravlja i nemaju problema sa kardio-vaskularnim bolestima.

Kokosovo ulje može značajno doprineti procesu sagorevanja masnih naslaga

Gojaznost se smatra kugom 21. veka i preduslovom za razvoj mnogih bolesti savremenog sveta.

U nutricionizmu postoje dva gledišta, jedno koje gojaznost predstavlja kao rezultat „neumerenosti u kalorijskom unosu”, a drugo koje u prvi plan stavlja izvore kalorija, jer naravno, nisu sve kalorije iste, tj. izvori istih.

Različite namirnice na različite načine stupaju u odnose sa našim „telom”, tj. hormonskim statusom, „telesnim tipom”, tj. „brzinom metabolizma”,tako da bi opet trebalo naglasiti da NISU sve kalorije iste.

Utvrđen je značajan uticaj MCT, tj. trglicerida srednje dužine lanca iz kokosovog ulja na ukupnu energetsku potrošnju našeg tela (indirektan uticaj na normalizaciju funkcije štitne želzde).

Jedna studija je pokazala da 15-30 gr MCT na dan može ubrzati dnevnu potrošnju energije (24h) za oko 5% (negde za oko 100-120 kCal dnevno), šta svakako nije zanemarljivo, ako na to dodamo i razuman kalorijski deficit kroz trening i ishranu?!

Laurinska kiselina i njena anti-mikrobna svojstva

Laurinska kiselina čini skoro 50% masnih kiselina koje ulaze u sastav kokosovog ulja.

Od laurinske kiseline “obradom” nastaje monoglicerid – monolaurin.

I laurinska kiselina i monolaurin mogu da „unište” izazivače raznih bolesti i infekcija – bakterije, viruse, gljivice.

Kao primer, navešćemo zapanjujuće „smrtonosan učinak” na bakteriju Staphylococcus Aureus, kao i gljivicu Candida Albicans, kao česte izazivače infekcija( sa ozbiljnim, nekada i teško „lečivim” hroničnim posledicama).

Kokosovo ulje je korisno u “kontroli apetita”

Pomenućemo dve studije koje se baziraju na smanjenom unosu kalorija( „low carb” režim).

U jednoj studiji 2 grupe zdravih muškaraca je u ishrani imalo različite količine MCT i masnih kiselina dugih lanaca. Grupa koja je u ishrani imala najveći udeo MCT je unosila 256 kCal manje od druge grupe (manja potreba za hranom), gde su u ishrani dominirale masne kiseline dugih lanaca.

U drugoj studiji je utvrđeno da oni ispitanici koji su u doručku imali „bogat udeo” MCT , imali su manju potrebu za hranom u narednim obrocima.

Ovakav učinak MCT se dovoodi u vezu sa načinom njihovog metabolisanja u ljudskom telu. Naime, ketonska tela iz MCT nastaju još brže i ostvaruju direktan uticaj na smanjenje apetita.

Masne kiselina iz kokosovog ulja se brže pretvaraju u ketonska tela, što može umanjiti broj epi-napada

Tzv. “keto dijeta” (very “low carb”, very “high fat”) se u skorije vreme našla u “žiži interesovanja” zbog svoje upotrebne vrednosti vezano za epi-napade kod dece koji ne reaguju na konvencionalnu terapiju lekovima.

Utvrđeno je da nastala “ketoza” znatno doprinosi smanjenju broja i učestalosti napada, kada lekovi nisu imali nikakvog ili minimalnog učinka.

Zbog svojih osobina da mnogo brže podižu nivo „ketonskih tela” MCT iz kokosovog ulja su našle upotrebu vrednost i u neurologiji.

Blagotvoran uticaj kokosovog ulja na nivo holesterola u krvi i smanjenje rizika od kardio vaskularnih bolesti

Novija istraživanja pokazuju pozitivan uticaj zasićenih masti iz kokosovog ulja na povećanje HDL (“dobrog holesterola”) , smanjenje LDL (“lošeg holesterola”) i ukupnog holesterola, kao i triglicerida.

Ima podataka vezanih i za normalizaciju “faktora koagulacije”( prevencija trombo-embolijskih komlipkacija) i antioksidativni učinak.

Uticaj na abdominalnu gojaznost

U istraživanjima na oba pola dokazano je da redovna konzumacija 30 ml kokosovog ulja dnevno( 4-12 nedelja) može značajno doprineti smanjenju „obima struka”, a kada se sve to udruži sa redovnom i dobro doziranom fizičkom aktivošću, efekti su još izraženiji.

Značaj u ishrani

Većina nutritivno odgovornih “kulinara”, dodaje kokosovo ulje u procesu prženja namirnica, zbog “male verovatnoće” za nastanak „zlih slobodnih radikala” i trans-masti (zasićene masti ne podležu hidrogenizaciji i nastanku trans masti), ali ne bi trebalo zaboraviti da zagrevanjem kokosovog ulja preko 160 stepeni, svi benefiti njegove upotrebe bivaju umanjene (tačka dimljenja devičanskog kokosovog ulja je 175 stepeni) - uticajem na oksidaciju i “razlaganje”, a samim tim i gubitak svih korisnih svojstava. Neki preporučuju i korišćenje regulatora temperature.

Kokosovo ulje se može dodati i kao “dresing” za salate.

Ako želite najbolje od kokosovog ulja, uvek se odlučite za jestivo, devičansko kokosovo ulje (nerafinisano). Mala promena egzotike ukusa će vam sigurno dobrodoći uz sva korisna svojstva. Recite DA kokosovom ulju i MCT jer...

-smanjuje produkciju masti i mobiliše depoe masti( masne naslage)

- „štedi proteine” (alternativni izvor energije u uslovima „kataboličkih udara” na našu muskulaturu, 1 gr MCT = 8,3 kCal)

- „čuva glikogen” i dugotrajniji je izvor energije

- povećava izdržljivost

- poseban značaj u toku keto i low carb dijeta

- doprinosi zdravlju kože, kose, noktiju, idealno za masažu (spoljna upotreba)

 

 Slavisa_profil_pic