You are here

Bor - Prijatelj muškog reproduktivnog zdravlja

Bor je jedan od minerala o čijim se benefitima malo toga zna. Po prirodi je nemetal, koji se dosta koristi u industriji, pogotovi u proizvodnji fiberglasa i keramike. Osnovnom (raznovrsnom ishranom) se može uneti 1,5-3 mg bora dnevno. Naročito je zastupljen u jabukama, orašatim plodovima, krompiru, kao i mleku i mlečnim proizvodima. Bor je čest sastojak kompleksnih suplemenata koji se nalaze u kategoriji „testosteron-booster-a“.

Relevantna istraživanja jasno pokazuju da bor ima ulogu u „balansiranju“ produkcije testosterona i estradiola kod oba pola.

Kod odraslih muškaraca se pokazalo da suplementacija sa 6 mg bora (visokoapsorptivni oblici) dnevno, za samo 7 dana suplementiranja doprinosi ne samo održavanju optimalnih vrednosti ukupnog testosterona, već sa tim korelira i nivo slobodnog testosterona. Pokazano je da nivo slobodnog testosterona raste za čak 25%. Naime, smatra se da bor utiče na SHBG, protein koji vezuje testosteron u krvi. Manje SHBG = više slobodnog testosterona. Isto tako smatra se da bor indirektno utiče i na proces aromatizacije pa je pokazano da je nivo estradiola „pao“ za čak 50%. Takođe, prikazan je i značajan antiinflamatorni učinak, koji se ogledao kroz snižene vrednosti C-reaktivnog proteina, TNF, kao i interleukina za 50%.

Jedno od pitanja koje se često postavlja u vezi sa suplementacijom bora je i mogući uticaj na stanje erektilne disfunkcije (ED). Ako se u srži problema nalazi „low testosteron“ stanje, balansiranje ukupnog i slobodnog testosterona će svakako dovesti do „olakšanja“ tegoba. Ako je pak uzrok ED vaskularne i/ili neurološke prirode (ateroskleroza, dijabetes) bor sasvim sigurno neće dovesti do „olakšanja“.

Ne bi trebalo zaboraviti da bor produžava „polu život“ i bioraspoloživost vitamina D3 (često se nizak nivo D3 javlja udružen sa deficitom bora), isto tako doprinosi svishodnijem stvaranju „hormonski“ aktivnog oblika vitamina D3 (1,25-(OH)2D3). A svi znamo da je vitamin D3 jedan od bitnih faktora globalnog hormonskog balansa našeg tela!

Najbolji oblici suplementa bora su u obliku glicinata, citrata i aspartata, koji se često nalaze kombinovani u istom suplementu. Svakako da su amino kiselinski helati najbolji izbor( npr. glicinat).

Bor se u suplementima može naći samostalno ili često u kombinaciji sa vitaminom D3, kalcijumom i magnezijumom. Ili pak u kombinaciji sa tribulusom, biljnim sterolima i sl.

Kada govorimo o doziranju, s obzirom na moguće nemanifestne oblike deficita bora, postoje preporuke da se prve nedelje krene sa 10-12 mg bora, a potom narednih 6-8 nedelja sa oko 6 mg, uz preporuku da se napravi „pauza“ od bar mesec dana, pre ponovnog uzimanja (deponuje se u telu).

Suplementacija borom nije skopčana sa ozbiljnijim zdravstvenim rizicima, ako se ispoštuju preporučene doze mogućnost pojave neželjenih efekata je minimalna (retko – glavobolja, povraćanje, „loše varenje“, proliv).

Naglasimo da pre nego i krenemo da razmišljamo o suplementima bora potrudimo se da isti unesemo u dovoljnim količinama osnovnom ishranom - odlični izvori bora iz naše ishrane – avokado, jabuke, cimet, peršun, trešnje, breskve, brokoli, suve šljive, suve kajsije, urme, orašasti plodovi, a tu su i nešto „siromašniji“ izvori - crveno i belo meso, mlečni proizvodi, kao i kafa.

 

Foto:Pxfuel

 

Slaviša Stojić
Lekar - savetnik za ishranu
Povezani i slični tekstovi