You are here

Koliko sna je dovoljno

 

 

U nekoliko navrata smo već pričali o tome koliko je san važan. Za vas koji ste propustili tu lekciju evo i podsetnka – tokom sna se obnavlja naš organizam. Tokom noći se organizam prebaci u drugačiji način rada gde preovladavaju funkcije obnove svih depoa. Tokom sna sporije varimo hranu, ali ono što smo preko dana absorbovali sad se polako slaže na svoje mesto. Mišići koji su radili tokom trennga i svakodnevnih aktivnosti sad imaju šansu da se odmore i porastu i budu spremni za sledeće zadatka i svojom veličinom i svojim depoima glikogena. Ovo je vreme i da se jetra odmori od napornog rada, a srca i pluća rade sporije ne bi li štedeli kapacitete za zahteve koje im postavljate tokom dana. Noću rastemo i obnavljamo se. Spavanje je više od odmora – ono je vreme opšte regeneracije i rasta.

E sad kad smo se podsetili zašto je toliko važno spavati da vidimo i koliko je dovoljno sna.

Prvo treba da znate da je vaše telo programirano da se oseća pospano dva puta dnevno. Jedan period je onaj koji obično ispoštujemo a to je između ponoći i sedam ujutru. Drugi je onaj koji nas obično uhvati na poslu ili u školi a to je od 13-16h.

Koliko sati sna vam treba zavisi i od toga koliko imate godina. Deci je recimo potrebno 13h sna za osmor. To je nekako i logično obzirom na intenzivan rast i razvoj dece do škole. Mladma do 18 godina treba oko 9 sati sna, a odraslima uglavnom od sedam do 9 sati. Većina starijih i starih osoba slabo spava i smatra to normalnom karakteristikom starenja što nije istina. Naime kratko ili nekvalitetno spavanje nije odlika koja prati starenje, već su najčešće u pitanju različiti poremećaji sna odnosno spavanja. Ipak najčešće se stariji ljudi bude zbog toga što im je san plići pa ih lako bude i najmanji zvuci iz okoline. Takođe često su u pitanju i problemi sa prostatom, srcem ili bubrezima koji mogu buditi starije osobe iz sna.

Neki ljudi misle da su sanjali celu noć, nekad mislimo da nismo sanjali uopšte. Istina je da od 7-9h koje provedemo u snu oko 20% tog vremena sanjamo. Koji je pravi značaj sna još uvek se ne zna – neki istraživači misle da je san samo nusprodukt spavanja, dok drugi naučnici misle da san nosi važne poruke, da doprinosi smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja. U prilog ovog drugoj teoriji ide i činjenica da najlošije spavamo kad smo pod stresom. Noćne more se javljaju uglavnom u poslednjoj trećini spavanja tj pred buđenje pa ih se zato često i sećamo.

Dobra vest u vezi spavanja jeda možete nadoknaditi san. Naime ako iz nekog razloga ne možete da spavate dobro par noći do možete nadoknaditi u sledećih nekoliko dana. Naravno pazite da se ovaj „dug“ ne nagomila u kom slučaju ćete stalno biti u „zaostatku“ sa snom.
I za kraj jedna napomena – vožnja u pospanom stanju jednako je opasna kao i vožnja u alkoholisanom stanju te vas molimo da posani ne sedate u kola radi vaše bezbednosti.

 

Daniela_potpis_fotografija