You are here

Opšte činjenice o gojaznosti

 

Gojaznost (lat.obesitas) je hronična bolest (bolesno stanje), koja se ispoljava prekomernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem telesne težine. Svako povećanje telesne težine za 10% i više od idealne označava se kao gojaznost.Povezana sa nastankom niza oboljenja!!

Hipertenzija diabetes mellitus, oboljenja kvs ,srčani udar, oboljenja unutrašnjih organa posebno žučne kese, osteoartritis ,neki tipovi kancera.

Jedan poseban fenomen koji nastaje kao posledica gojaznosti... apnea u snu!! Zbog prekomerne težine nastaju prekidi u disanju koji traju sve dok se osoba ne probudi. Lošiji san, smanjena radna sposobnost ali i značajno povećana opasnost od srčanog udara.

Epidemija ovog oboljenja je širom sveta u stalnom porastu, pa se gojaznost svrstava među vodeće bolesti savremene civilizacije. 1,7 milijardi ljudi na svetu je gojazno ili predgojazno

(International Obesity Task Force).220.000 hiljada smrti godišnje samo u Evropi! Oko 2,5 miliona u svetu.

Danas se smatra da gojaznost nastaje kao posledica dejstva više različitih faktora (naslednih osobina, psiholoških, kulturoloških, socijalnih, metaboličkih,fizioloških i patofizioloških) i predstavlja multikauzalno oboljenje koje najčešće nastaje kao posledica interakcije genotipa (genetskih odlika individue) i faktora spoljne sredine.

Rezultati Finsko-Britanskog istraživanja, objavljeni u američkom časopisu „Science“,pokazali su da na šestnaestom ljudskom hromozomu postoji gen (nazvan FTO) koji utiče na gojaznost. Istraživanje sprovedeno na više od 40.000 ljudi pokazalo je da su osobe nosioci dva gena FTO izložene za 70% većoj opasnosti od pojave gojaznosti od osoba bez tog gena. Druga polovina, koja deluje kao okidač su spoljni faktori – nepravilno i neadekvatno konzumiranje hrane – smanjen nivo fizičke aktivnosti. Kada se u organizam duže vreme unosi veća količina energetski hranljivih materija nego što može da se potroši, kada se značajno smanji nivo energetske potrošnje u odnosu unetu količinu energije dolazi do posledičnog taloženja masti i povećanja telesne težine.

Do gojaznosti neće doći ako postoji ravnoteža između unosa hrane i energetske potrošnje!

Najveće skladište energije u organizmu 1 g oslobađa 9 ccal . Služi kao zaštita od naglih potresa unutrašnjih organa, štiti organizam od preteranog gubljenja toplote, značajan kao nosilac vitamina ‐ liposolubilnih.

Razvoj adipocita

Broj ćelija se povećava tokom predpuberteta i puberteta. Povećavaju volumen kako se pune mašću. Kada dostignu maksimalni volumen, dele se! Gojaznost nastaje kao posledica povećanja volumena i broja adipocita. Sa mršavljanjem, volumen ćelija se smanjuje, ali ne i njihov broj! Drugim rečima, možemo da ih “izduvamo” ali ne možemo da ih uklonimo! Što je najgore, one imaju tendenciju da se ponovo napune! Tj. sa povećanim brojem ćelija porast težine je brži.

Zašto se gojazni brže goje?

Lipoprotein lipaza (LPL) podstiče skladištenje masti. LPL je smešten u adipocitima. Gojazni imaju više ćelija, dakle više LPL. Blagi porast energetskog unosa teže posledice ostavlja na gojazne osobe!

Kontrola telesne težine - strategija

Kontrolisana ishrana i fizička aktivnost. Kada se u organizam duže vreme unosi veća količina energetski hranljivih materija nego što može da se potroši ili se smanji nivo energetske potrošnje u odnosu na unetu količinu energije dolazi do gojaznosti.

Kalorijski deficit od oko 500 kcal/dan dovodi do gubitka oko 0,7 kg/nedeljno. Ovo se može ostvariti samo smanjenim unosom. Ipak lakše je ostvariti kalorijski deficit sa kombinovanim režimom smanjenog unosa i povećane potrošnje putem vežbanja.

Primer: 500 kcal kalorijskog deficita može se ostvariti smanjenim unosom od 250 kcal i povećanom potrošnjom od 250 kcal. Kardio respiratorna izdržljivost koristi se i u programima za redukciju telesne težine. Zašto? Sagori najviše energije u jedinici vremena! Porast fizičke aktivnosti uz smanjeni energetski unos dovodi do gubljena telesne mase .Ipak, važi samo u slučaju nedrastičnog smanjenja kalorijskog unosa! Ukoliko je drastično smanjen unos kalorija - fizička aktivnost ne doprinosi smanjenju telesne mase uz zadržavanje energetskog unosa:

– 150 m/n - nema efekata

– 150-225 m/n – relativno skromni efekti

– 225-400 m/n – relativno veliki efekti (5-7 kg za 6-12 nedelja)

Appropriate Physical Activity Intervention Strategies for Weight Loss and Prevention of Weight Regain for Adults-- ACSM 2009)

FIIT principi do 3 puta nedeljno 65--‐90% Hr max. Preko 30 min (poželjno 60)-‐minimum 8 nedelja. Bilo koji tip aktivnosti koji angažuje velike grupe mišića.

 

Napomena :delovi texta korisceni sa predavanja FISAF academije !

Marko_profile_pic_copy