You are here

Piriformis sindrom - možemo li ga sprečiti?

Da li osećate tup bol u donjem delu leđa koji se „spušta“ niz nogu? Da li se bol pojačava u sedećem položaju, tokom hodanja ili trčanja, a smanjuje dok ležite? Primećujete li da imate narušen obrazac kretanja, hodate sa stopalom zarotiranim spolja tako da hramljete na stranu gde postoji bol? Muči li vas nekad „krckanje“ u zglobu kolena prilikom hoda?

Ukoliko se pronalazite u ovim pitanjima, moguće je da imate tzv. piriformis sindrom.

Piriformis sindrom predstavlja bolno stanje u kome dolazi do uklještenja ishijadičnog nerva zbog spazma i iritacije mišića piriformisa. Anatomski, m. piriformis je mali mišić smešten duboko u karlici iza velikog glutealnog mišića. N. ishiadicus prolazi pored njega, nekad i kroz sam mišić. Uloga mišića piriformisa jeste da pomaže velikom glutealnom mišiću u ekstenziji kuka i vrši spoljašnju rotaciju noge. Zajedno sa ostalim rotatorima kuka obezbeđuje stabilnost kolenom zglobu.

Među čestim uzrocima ovog sindroma, važno je spomenuti anatomiju (kod jednog broja populacije gore pomenuti nerv prolazi direktno kroz mišić, te su oni skloniji ovoj problematici). Simptomi se mogu javiti i usled sedenja, nepravilnog vežbanja, kao i prenaprezanja u treningu, kada se javlja disbalans između slabe sedalne muskulature i hipertonusa fleksora zgloba kuka. Nije retka ni traumatska pojava sindroma nakon pada ili udara. Zbog udružene simptomatologije, a usled duže upale korena nerva, pojava sindroma može biti povezana sa diskus hernijom. Iz tog razloga ovo stanje se često previdi i pogrešno dijagnostikuje. Potrebno je primeniti niz testova kako bi se diferencijalno-dijagnostički došlo do pravog uzroka problema, ne retko i magnetnu rezonancu.

Terapija piriformis sindroma obuhvata anti- inflamatorne lekove, fizikalne procedure i eventualnu aplikaciju kortikosteroida. Kako je često u pitanju spazmatičan ili skraćen piriformni mišić, u okviru terapije preporučuju se vežbe istezanja i opuštanja. Radi se na jačanju glutealnih i trbušnih mišića. Kiropraktika je potrebna u stanjima subluksacije sakroilijačnih zglobova, i radi se pre drugih vidova terapije. Ponekad je potrebna hirurška tehnika dekompresije živca.

Kao i uvek, ističemo prevenciju koja je veoma važan deo ovog problema. Redovna istezanja utiču na dobru mišićnu fleksibilnost, dok jačanje glutealnih i trbušnih mišića povećava stabilnost karlice i lumbalnih pršljenova. Dubinska masaža mišića podstiče cirkulaciju i smanjuje napetost. Rizik od preforsiranosti i skraćenja/spazma mišića piriformisa smanjiće se nošenjem adekvatne obuće i eventualno uložaka za pete.

Iz svega prethodno navedenog, zaključujemo da je pravilna funkcija piriformisa ključna za održavanje zdravog donjeg dela leđa i sakroilijačnog zgloba.

Koje su to osnovne vežbe kojima možemo relaksirati i ojačati m. piriformis? (dati su samo primeri vežbi, doziranje je individualno. Preporučljivo je vežbe raditi obostrano, bez obzira na kojoj strani postoji bol).

· Istezanje 1: stojeći položaj, jednu nogu postaviti na sto tako da je savijena u kolenu, a potkolenica bočnom stranom oslonjena o podlogu. Leđa su prava! Lagano se naginjati, bez cimanja ka napred. U krajnjem položaju zadržaj 5 sekundi, vratiti se u početni položaj.

· Istezanje 2 (tzv. položaj goluba): sedeći položaj sa jednom nogom opruženom pozadi, prednja noga je savijena u kolenu i bočnom stranom potkolenice je oslonjena na podlogu. Lagan preklon, zadržaj 5 sekundi, vratiti se u početni položaj.

· Istezanje 3: položaj na leđima, jedna noga opružena, drugu saviti u kolenu i rukom suprotne strane vršiti unutrašnju rotaciju stopala, zadržaj 5 sekundi.

· postaviti Foam roller ili tenisku lopticu ispod sedalnog dela, i kružnim pokretima vršiti masažu osetljivih tačaka, prvo na jednu potom na drugu stranu. Kada se prekrste noge još je lakše naći piriformis jer se nalazi ispod velikog glutealnog mišića.

· Leći na bok, noge blago saviti u kolenima (do 45 stepeni), sa postavljenom elastičnom trakom malo iznad kolenog zgloba. Rastezanjem trake radi se abdukcija (odvođenje) noge ležeći prvo na jednom potom na drugom boku. Ova vežba se može raditi i ležeći na leđima kada su obe noge istovremeno uključene u istezanje trake.

· Iskoraci u stranu sa elastičnom trakom: Postaviti traku oko kolena ili skočnih zglobova, iz položaja polučučnja raditi bočne korake prvo na jednu, potom na drugu stranu.

 

 

Literatura:

Chahla J, Kraeutler MJ, Pascual-Garrido C (2018). Pelvis, hip and thigh injuries. In: Madden CC, Putukian M, McCarty EC, Young CC, editors. Netter's Sports Medinice. 2nd ed. Philadelphia (PA): Elselvier: p.433.

Bytomski JR, Moorman CT, editors (2010). Oxford American Handbook of Sports Medicine. New York: Oxford University Press, Inc: 254-255.

http://www.sportizdravlje.rs/piriformis-sindrom-i-ishijalgija/

https://www.sportsinjuryclinic.net/sport-injuries/hip-groin/buttock-pain/piriformis-syndrome-exercises

https://www.athletico.com/2012/06/12/glutes-and-piriformis/

 

Foto:Flickr,Pxfuel

Galerija: 
Slaviša Stojić
Lekar - savetnik za ishranu