Savremen način života podrazumeva sve više sedenja i vremena provedenog pred računarom. Sedenje na radnom mestu, rad na računaru, vožnja kola često su povezani sa poremećajem držanja i protruzijom glave.
Ova epidemija modernog čoveka dovodi do čestih ponavljanih epizoda glavobolja i bola u vratu. Tehnološko informatičko doba postavlja sve veće zahteve za sedenternim načinom života i prinudnim položajima rada za računarom. Sve više sati se provodi u položaju savijenih leđa, glave nagnute prema monitoru. Naravno, sve su češće pojave bolova u vratu i ramenima. Vratni deo kičme i mišići vrata sve su više opterećeni oržavanjem glave u nefiziološkom položaju, zbog čega se javljaju disbalansi između glave i vratne kičme, vratne i grudne kičme. Kao posledica dugogodišnjeg nepravilnog držanja, povijenog gornjeg dela kičme i vrata dolazi do degenerativnih promena na vratnom delu kičmenog stuba.
Fiziološki položaj glave
Glava se nalazi pozicionirana na vrhu vratnog dela kičmenog stuba, postavljena na prvom vratnom pršljenu, koji se zove atlas. Glava ima težinu od oko 6 kg i normalno je pozicionirana mišićnim tonusom mišića fleksora i ekstenzora vrata. Vratna kičma ima svoju normalnu fiziološku krivinu, fiziološku lordozu, koja je ispupčena prema napred. Vrat nosi težinu glave i održava je pri svakodnevnim aktivnostima i pokretima. Normalno glava i vrat su u balansu koji održavaju mišići vrata suprotstavljajući se sili gravitacije koja privlači glavu prema tlu. Kod poremećaja položaja glave dolazi do ispravljanja normalne krivine vratne kičme, što pojačano opterećuje kičmeni stub, mišiće, ligamente i fasije vrata. Pravilan položaj glave određuje se u odnosu na dve anatomske tačke: jagodice lica (zigomatične kosti) i sternoklavikularni zglob (zglob ključne i grudne kosti). Jagodične kosti se normalno nalaze do 3 cm ispred sternoklavikularnog zgloba. Pomeranje glave prema napred dovodi do disbalnasa između glave i vrata.
Ispravljanje vratne kičme
Poremećaj posture vratne kičme, protruzija glave prema napred dovodi do pojačanog mišićnog opterećenja i pojave bolova u vratu i ramenom pojasu. Protruzija glave i zamor mišića dovode do ispravljanja krivine vratne kičme. Promena normalnog položaja kičme dovodi do povećanog opterećenja na ligamentima, zglobovima kičmenog stuba i međupršljenskim diskovima. Degenerativne promene na strukturama vratne kičeme, ubrzavaju starenje vratne kičme.
Protruzija glave
Savremeni čovek prinuđen je dosta sati tokom dana da provodi sedeći, u nepravilnoj prinudnoj posturi za računarom. Mišići koji podržavaju kičmeni stub, posebno mišići vrata i ramenog pojasa, nalaze se pri tome u stanju izometričke kontrakcije (prinudni položaji koji se dugo održavaju bez promene položaja). U tom stanju statičke kontrakcije, dolazi do metaboličkih poremećaja u mišićima, jer se troši gorivo u mišićima, slab je dotok novih hranljivih materija, dolazi do nakupljanja kiselih metabolita. Sve ovo dovodi do bolova i napetosti u mišićima. Mišići gube elastičnost, dolazi do poremećaja u njihovoj strukturi, razvija se miogeloza unutar mišića. Dolazi do zadebljanja i spastičnosti mišića i njihovih fascija. U položaju dugog rada za računarom, glava klizi put napred i dole, lopatice se rotiraju ka spolja, dolazi do uvećanja kifoze grudne kičme i ispravljanja lordoze slabinske kičme. Kičmeni stub narušava normalnu zakrivljenost, ispravlja se krivna slabinske kičme i povećava se krivina grudnog dela kičme. Poremećaj normalne posture kičmenog stuba, dovodi do preopterećanja struktura pršljenskih zglobova, diskusa, ligamenata i mišića. Produženo trajanje poremećene posture dovodi do nastanka degenerativnih (trajnih) promena na kičmenom stubu.
Težina glave
Kao posledica poremećaja normalnog držanja (posture) dolazi do pomeranja glave prema napred. Protruzija glave pomera glavu iz balansa sa kičmenim stubom i narušava fiziološki tonus mišića vrata. Glava ima težinu od oko 6kg. Normalna pozicija glave je određena linijom koja spaja jagodične kosti i zglob ključne i gudne kosti. Pomeranje glave prema napred za preko 3 centimetra ispred ove linije povećava težinu glave za dodatnih 4kg. Dodatna težina glave pojačano opterećuje mišiće vrata. Ovde se javlja začarani krug dekompenzacije u balansiranju težine glave i vratne kičme. Nepravilan položaj glave pojačano opterećuje vratne mišiće, mišići se brže zamaraju i dolazi do pojave bola u njima, bol dovodi do refleksnog grča i pojačanja napetosti u mišićima, što dalje pojačava bol u vratu i dovodi do daljeg posturalnog disbalansa. Smanjuje se fleksibilnost mišića i pokretljivost vrata, povećava povijenost grudne kičme i ramenog pojasa, što povećava protruziju glave prema napred. Protruzija glave napred, primorava na podizanje glave prema gore, što dovodi do napetosti, bola i grča u mišićima opružačima vrata i podizačima lopatica.
Mišićni disbalansi kod protruzije glave
Prednji položaj glave (protruzija) dovodi do metaboličkih promena u mišićima – fascijalni omotači postaju zadebljali, slabije hidrirani, javljaju se priraslice, dolazi do pojava mišićnih grčeva i skraćenja mišića. Miofascijalna skraćenja dovode do pojačanog opterećenja drugih struktura vrata u cilju kompenzacije položaja glave, što pojačava začarani krug napetosti i bola. Mišić odgovorni za protruziju glave napred su fleksori glave i vrata – mišići sternokleidomastoideus, subokcipitalni mišić i prednji skalenusi. Njihov tonus je izbalansiran sa kontrakcijom mišića podizača lopatice.
Saveti za pravilno držanje glave:
- postaviti ramena što više nazad
- saviti bradu ka grudnoj kosti i pomeriti glavu unazad
- podići bradu i ispravljenih leđa, vrata i glave zauzeti položaj poput onog kada se trudimo da vidimo preko neke prepreke ispred nas
- menjati položaj pri dužem sedenju na svakih 5-10 minuta. Praviti povremeno pauze sa ustajanjem i protezanjem na svakih 45minuta po 5 minuta
