Da bismo Vaše iskustvo korišćenja sajta učinili boljim, koristimo kolačiće. Daljim pregledima web stranice pansport.eu, dajete svoj pristanak za korišćenje kolačića. Saznajte više ovde.
» PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA
021/820-555 | 062/111-0-999
na telefon smo dostupni:
(pon-pet 8-16h, sub 8-14h, ned. ne radimo)
Tejpering (engl. tapering) se odnosi na privremeno i postepeno smanjenje obima i intenziteta treninga u kratkom periodu (4-28 dana) pre velikih takmičenja, sa ciljem da se poveća sportska sposobnost. Intenzivan trening često dovodi do smanjenja takmičarskih kapaciteta pa sportisti smanjuju intenzitet treninga kako bi dozvolili organizmu odmor i sprečili pretreniranost. Period taperinga tokom kojeg su intenzitet i trajanje treninga redukovani, treba da obezbedi dovoljno vremena za osvežavanje angažovanih tkiva i obnovu istrošenih depoa ćelijske energije.
Imunost je definisana kao otpornost na bolest, naročito infektivnu bolest. Skup ćelija, tkiva i molekula koji posreduju u otpornosti na infekciju naziva se imunski sistem, a koordinisana reakcija tih ćelija i molekula na infektivne mikroorganizme je imunski odgovor.
Spondiloza je uobičajen naziv za degenerativne promene kičme. Zapravo je to rentgenološki nalaz i predstavlja stvaranje koštanih izdanaka, osteofita. Da bi došlo do njihovog stvaranja moraju se odigrati veoma složeni procesi degeneracije, pa upravo zato ima mišljenja da se radi o stereotipu dijagnoze koja se odnosi na degenerativni reumatizam.
Zglob kolena je sinovijalni pokretni zglob, u kojem se butna kost spaja sa golenjačom, a posebnim ligamentom i sa čašicom. Zglobna čaura okružuje unutrašnji, spoljašnji i zadnji deo zgloba, a prednji deo zgloba zauzima sinovijalna membrana u vidu nadčašične sluzne kese. Važne strukture zgloba kolena su meniskusi, dve elastične, polumesečaste vezivno-hrskavičave strukture koje se nalaze unutar zgloba kolena, na gornjem okrajku golenjače, tj. bazi unutrašnjeg i spoljašnjeg kondila. Razlikujemo spoljašnji meniskus ( lat.
Terapija masažom je jedan od najstarijih i najjednostavnijih načina lečenja. U svim jezicima reč masaža ima slično značenje. U latinskom jeziku „massa, massare“ znači gnječiti, trljati, pritiskati rukama. U Arapskom reč „massa“ znači pritiskati, dodirivati, pipati. Na sanskritu je to reč „makch“, na hebrejskom „mašež“ znači opipavanje, dok na grčkom „masso“ znači stiskanje rukama. 1813. god. Lepage prvi put u francuskoj literaturi upotrebljava reč „massage“.
Kičmeni stub je osovinski deo lokomotornog sistema i predstavlja čvrst i istovremeno elastičan nosač trupa. Grade ga 33 do 34 kičmena pršljena međusobno povezana zglobovima, ligamentima i mišićima i umetnutim hrskavičavim strukturama (discus intervertebralis). Svaki pršljen ima iza svog tela centralnu šupljinu koja se naziva kičmeni kanal koji okružuje kičmenu moždinu od koje se šalju korenovi perifernih nerava koji inervišu sve organe u telu. Kičmeni pršljenovi su, zavisno od dela kičmenog stuba kojem pripadaju, podeljeni na pet grupa.
Jedan od osnovnih zadataka i ciljeva u sportskom treningu je adaptacija organizma sportiste da sa porastom stepena treniranosti bude sposobniji da funkcioniše u uslovima manjeg komfora kao i da toleriše veće promene acidobaznog statusa odnosno unutrašnje ravnoteže organizma.
Jedini neposredni izvor energije za bilo koju aktivnost u organizmu predstavlja adenozin trifosfat (ATP). Adenozin trifosfat (ATP) je visoko energetsko jedinjenje koje se nalazi u svim ćelijama organizma čoveka, sastoji se od nukleotida adenina (organska kiselina), riboze (pentozni šećer) i tri fosfatne grupe. ATP u ljudskom organizmu ne može biti uskladišten („zalihe“ su dovoljne samo za nekoliko sekundi aktivnosti) pa je neophodna stalna obnova depoa delovanjem aerobnih i anaerobnih energetskih sistema.
Sportisti kao i svi drugi ljudi imaju pravo da budu bolesni ili da se povrede, i da se u toku bolesti leče. Ono po čemu se razlikuju od ostalih jeste nemogućnost uzimanja lekova bez prethodne konsultacije sa stručnim osobljem, jer sportisti sami imaju odgovornost da nijedna zabranjena supstanca ne uđe u njihovo telo.
Fizička aktivnost se definiše kao svaki pokret tela koji je posledica mišićne kontrakcije i koji dovodi do potrošnje energije, poboljšava kardiorespiratornu formu, smanjuje rizik od gojaznosti i udruženih komorbiditeta, unapređuje kvalitet života (ACSM, 2014).