Da bismo Vaše iskustvo korišćenja sajta učinili boljim, koristimo kolačiće. Daljim pregledima web stranice pansport.eu, dajete svoj pristanak za korišćenje kolačića. Saznajte više ovde.
» PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA
021/820-555 | 062/111-0-999
na telefon smo dostupni:
(pon-pet 8-16h, sub 8-14h, ned. ne radimo)
U toku fizičke aktivnosti dolazi do povećanog stvaranja toplote. Za vreme intenzivnog vežbanja mišići proizvode 15-20 puta više toplote nego u toku mirovanja. Ako ne bi bilo njenog gubitka, telesna temperatura bi se svakih 8-10 minuta povećavala za 1 ºC. Tada bi fizička aktivnost maksimalno mogla da traje samo 25-30 minuta, jer kada se dostigne temperatura od 40 ºC koja dalje raste, dolazi do pogoršanja telesnih funkcija. Da se to ne bi desilo, postoje regulatorni mehanizmi kojima se održava ravnoteža između stvaranja toplote i njenog odavanja.
Neretko se dešava da se u toku fizičke aktivnosti ili nakon nje javi bol u potkolenici. Uzroci su različiti i nije svaki bol razlog za odlazak lekaru. Jako je bitna lokalizacija i karakter bola, kada se javlja, koliko dugo traje, kakva je koža iznad bolnog mesta, njena boja, temperatura, prisustvo otoka, da li je bol praćen drugim lokalnim tegobama npr. grčevima, trnjenjem, ili opštim simptomima kao što su malaksalost, povišena telesna temperatura, kašalj, bol u grudima itd.
O povezanosti fizičke aktivnosti i zdravlja postoje brojni podaci, još od starog Rima, Kine i Grčke. Mnoga istraživanja povezuju redovnu fizičku aktivnost sa smanjenjem određenih oboljenja.
Stopalo gradi 26 kostiju, koje su podeljene u tri grupe: kosti nožja, kosti donožja i kosti nožnih prstiju. Stopalo trpi težinu celog tela. Ono ima oblik lučne poluge sa dva kraka kojima podiže i odbacuje telo pri hodu, trčanju i skakanju. Na donjoj strani stopala se nalazi uzdužni svod koga grade kosti stopala i zglobne veze između njih. On štiti mišiće, tetive, krvne sudove i nerve koji se anatomski nalaze na plantarnoj (donjoj) strani stopala da ne budu prignječeni uz podlogu.
Sastavni deo svakog trenažnog procesa jeste i momenat povređivanja. Kada se to desi važno je blagovremeno i adekvatno odreagovati kako bi se povreda ublažila i ograničila, jer će to praktično odrediti dalji tok lečenja i uticati na dužinu oporavka. Utvrđeno je da je pretreniranost, a ne akutna trauma, uzrok nastanka skoro polovine svih sportskih povreda. Najčešće je reč o povredama mišićnoskeletnog sistema (kosti, ligamenti, zglobovi, tetive i mišići).
Tempo savremenog života donosi nam svakodnevne obaveze i pred nas postavlja ciljeve koje „moramo“ da ostvarimo. Previše obaveza, opterećenost, ili štetne navike koje su usvojene dovode do toga da se dan započinje sa osećajem bezvoljnosti, umora, loše koncentracije. Umaraju nas obaveze, ljudi, sve se doživljava kao napor i trošenje energije. Najviše energije svakodnevno troši stres. Čovek se vremenom navikne da funkcioniše pod opterećenjem, sa stalnim osećajem nedostatka energije.
Brojni hormonski sistemi u telu imaju ključnu ulogu u regulaciji skoro svih funkcija organizma, kao što su metabolizam, rast i razvoj, ravnoteža vode i elektrolita, razmnožavanje i ponašanje.
Ljudsko oko je najsofisticiraniji organ u ljudskom telu, predstavlja „prozor“ kroz koji vidimo svet, jer se preko oka prima približno 90% svih utisaka, a preko ostalih čulnih organa svega 10%. Zdravo ljudsko oko obezbedjuje bolji vid i omogućava energičniji i aktivniji životni stil.
Oko je parni čulni organ. Sastoji se iz očne jabučice, očnog živca i pomoćnih struktura. Očna jabučica je smeštena u očnoj duplji i sa svih strana je zaštićena kostima lobanje osim sa prednje. Spreda, jedinu zaštitu otvorenom oku koje gleda pruža suzni film i očni kapci.
Energetske potrebe određenog sporta diktiraju strategiju treninga sa naglaskom na razvoj određenog energetskog sistema.
Klasifikacija sporta ili aktivnosti se generalno bazira na osnovu energetskog sistema koji preovlađuje. Iako samo jedan energetski sistem može biti dominantan, u zavisnosti od intenziteta mišićnog napora, druga dva sistema takođe mogu biti komplementarno aktivna.
Trening za razvoj aerobne izdržljivosti zasniva se na dobro organizovanom i naučno baziranom trenažnom programu. On je unapred planiran i sa odgovarajućom strukturom koja će izazvati poboljšanje sposobnosti. Ali isto tako i sa dovoljnom fleksibilnošću da bi se izbegle povrede i pretreniranost.