Da bismo Vaše iskustvo korišćenja sajta učinili boljim, koristimo kolačiće. Daljim pregledima web stranice pansport.eu, dajete svoj pristanak za korišćenje kolačića. Saznajte više ovde.
» PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA
021/820-555 | 062/111-0-999
na telefon smo dostupni:
(pon-pet 8-16h, sub 8-14h, ned. ne radimo)
Vrlo rano sam se interesovao za to koliko je čovek jak, koju težinu može da podigne? Krenuo sam u teretanu vrlo rano sa 14 godina i ovo me pitanje već od početka bavljenja treninzima sa tegovima jako interesovalo. Prvo sam mislio da je to bodi bilding. Posle sam uvideo da nisu svi bilderi jaki, da ne dižu svi bilderi velike kilaže, oni više koriste teg da bi oblikovali svoje telo. Posle sam mislio da je to klasično dizanje tegova, ali oni imaju "samo" 2 discipline nabačaj - izbačaj i trzaj. Pre su imali i stojeći potisak ali su to povukli iz zdravstvenih/bezbednosnih razloga.
Kad je reč o bodibildingu i fitnesu, ubedljivo najmanje uživanje u treningu predstavlja proces uklanjanja suvišnog masnog tkiva. Ipak, bez dostizanja definicije efekat mišićne mase i simetrije biće u najmanju ruku ograničen.
Bodibilderi se pripremaju za takmičenje nastojeći da ako ne izgrade veću, ono barem zadrže postojeću mišićnu masu – pomoću hipokalorične dijete, sprovodeći dodatne aerobne treninge i manipulišući makronutrijentima kako bi naveli telo da smanji svoje energetske rezerve (masne naslage). Taj period može da potraje i više od dvanaest nedelja, i zahteva najefikasnije moguće korišćenje vremena i energije.
U bodibildingu je, posebno na takmičenjima nižeg ranga, uobičajeno videti razvijene grdudi, ramena, ruke, pa čak i noge, dok zadnja strana tela – leđa, gluteusi i zadnja loža – znatno zaostaje. Čak i na većim takmičenjima, retko se viđa više od nekoliko impresivnih leđa.
Jasno mi je da najveći broj vas ni najmanje ne zanima takmičenje ali, ako barem hoćete da izgledate kao bilder a ne neko ko trenira polovično, trebalo bi da želite da vam leđa budu najbolja što mogu. Mnogo momaka sperad izgleda veliko i napucano zahvaljujući masivnim grudima, ramenima i rukama, ali sleđa izgledaju upola manji: spreda kao da imaju 110 kilograma mišića, a s leđa 80. Estetika i izgled na stranu, ako su mišići koji guraju dominantni, a oni koji vuku slabiji, to loše utiče na držanje tela, i osoba se sve više naginje unapred. Snažni latisimusi, zadnji deo deltoida i donji deo leđa povlače torzo unazad i ispravljaju ga.
Propuštamo li priliku za razvoj više mišićne mase ako ne obraćamo pažnju na udeo različitih tipova vlakana u mišiću? Šta uopšte znači vežbanje mišića na osnovu primarnog tipa vlakana? Mišići sadrže brza (sa podtipovima IIA i IIB) i spora (I) mišićna vlakna. Tu su i takozvana hibridna vlakna, koja predstavljaju mešavinu sporih i brzih.
Većina vežbača unosi proteinske suplemente neposredno nakon treninga. To je gotovo nepisano pravilo, iznova i iznova preporučivano u cilju iskorišćavanja takozvanog „anaboličkog prozora“ otvorenog treningom.
Manje je, međutim, poznato da među naučnicima postoji neslaganje oko toga da li je, ako za cilj imamu sintezu mišićnih proteina, bolje uneti proteinski suplement neposredno pre ili nakon vežbanja. Povećanje sinteze proteina je od ključnog značaja jer, dugoročno, vodi povećanju čiste mišićne mase.
Imuni sistem ima ulogu da zaštiti organizam od patogena, uključujući viruse, bakterije, parazite i gljivice. Održavanje zdravlja imunog sistema tokom cele godine ključno je za sprečavanje infekcija i drugih bolesti, čiji je nastanak uslovljen poremećajem imuniteta.
Imuni sistem predstavlja skup ćelija, tkiva i molekula koji posreduju u odbrani organizma od infekcije. Zajedničko delovanje ovih ćelija, tkiva i molekula na infektivne mikroorganizme čini imuni odgovor.
Ćelije imunog sistema su limfociti, antigen-prezentujuće ćelije i efektorske ćelije.
Savremeni način života je doneo dosta promena, a jedna od promena je da sada postoji veliki broj ljudi koji radi ili imaju obaveze u toku noći. Samim tim obzirom da to nije naše prirodno stanje takav način života ostavlja posledice na naš organizam. Ali postoje stvari koje možete da uradite i tako barem olakšate ili posledice smanjite na minimum.
Holesterol je supstanca koja je neophodna za svakodnevno funkcionisanje tela. Spada u lipide i potreban je za izgradnju i popravku ćelija i za proizvodnju hormona. Jetra proizvodi holesterol, a takođe se i unosi putem hrane, jer ga sadrže neke namirnice. Određena količina holesterola je zdrava, jer predstavlja deo ćelijskih membrana, a i neophodan.
Enzimi su vrsta proteina koji učestvuju u različitim hemijskim reakcijama u telu. Oni mogu da ubrzaju hemijske reakcije, kako bi pomogli u brojnim biohemijskim procesima koji se odvijaju u organizmu. Enzimi se prirodno proizvode u telu i pomažu u različitim procesima, uključujući izgradnju mišića, uništavanje toksina, razlaganje hrane tokom varenja.