Da bismo Vaše iskustvo korišćenja sajta učinili boljim, koristimo kolačiće. Daljim pregledima web stranice pansport.eu, dajete svoj pristanak za korišćenje kolačića. Saznajte više ovde.
» PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA
021/820-555 | 062/111-0-999
na telefon smo dostupni:
(pon-pet 8-16h, sub 8-14h, ned. ne radimo)
Poremećaj prilagođavanja pripada grupi stanja povezanih sa stresom. Doživljavanje više stresa nego što bi se inače očekivalo usled velike promene u životnim uslovima uzrokuje stanje patnje i emocionalne problem, kao i značajne probleme u međuljudskim odnosima na poslu, u društvu, vezi/braku ili u školi.Takvo stanje se definiše kao poremećaj prilagođavanja.
Štetne klice, gljivice, virusi i bakterije mogu se razmnožavati i izazvati oralne infekcije bilo gde u ili oko usta. U većini slučajeva, loša oralna higijena doprinosi ili dovodi do ovih infekcija. Plak koji se razvija oko zuba i na površini jezika teži da se širi, povećavajući rizik od oštećenja zuba i mekih tkiva. Slično mnogim drugim bolestima, infekcije usta zahtevaju negu i lečenje što je pre moguće od strane stomatologa kako ne bi napredovale i izazvale dalje komplikacije.
Akromegalija je hormonski poremećaj koji se razvija kada hipofiza proizvodi previše hormona rasta tokom odraslog doba.
Usled visokog lučenja hormona rasta kosti se povećavaju. U detinjstvu to dovodi do povećanja visine i naziva se gigantizam ali u odraslom dobu, promena visine se ne dešava. Umesto toga, povećanje veličine kostiju je ograničeno na kosti ruku, stopala i lica i naziva se akromegalija.
Ne trenirajte češće od tri puta nedeljno (četiri, u nekim uslovima) ako želite maksimum mišićne mase i snage. Sagledano u svetlu „saveta“ savremene industrije bodibildinga i fitnesa, ovo pravilo je često veliki šok za ljude. Da budem jasan: ne kažem da niko nikada ne treba da trenira više od tri ili četiri puta nedeljno već da je, u svrhu izgradnje maksimalne mišićne mase, to sve što je potrebno i predstavlja daleko najbolji pristup za najveći broj genetski prosečnih vežbača koji nastoje da postanu veći i jači bez korišćenja steroida i drugih supstanci.
Ako postoji činilac treninga koji onemogućava izgradnju više mišićne mase, to je – prevelik naglasak na podizanju što većeg opterećenja umesto na pogađanju mišića.
Smokve su jednom rečju fantatična hrana i veoma hranljivo voće. Njihov sadržaj vlakana, kalijuma i antioksidanata može pomoći u kontroli krvnog pritiska, pomoći pri varenju, pomoći na putu gubitka težine, zaštititi vaše srce, sprečiti zatvor, izlečiti reproduktivne probleme i može takođe da vam pomogne u jačanju zglobova. Ovo su samo neki od benefita ovog ukusnog voća, a u narednim redovima ćemo se fokusirati na njihov uticaj na sportiste i atletske performanse.
Hrana je gorivo koje hrani naša tela i pomaže nam da funkcionišemo na optimalnom nivou. Međutim, nije sva hrana jednaka, i da bismo maksimizirali svoj učinak na treningu, moramo paziti šta biramo da unosimo u svoje telo. Najveći sportisti znaju koliko je važno pravilno jesti. U biti, sve što odluče da jedu ima direktan uticaj na njihov učinak na strunjači, kavezu ili ringu, bilo na treningu ili na takmičenju. Stoga, u našoj želji da postanemo što bolji borci i sportisti, moramo da držimo svoju ishranu pod kontrolom.
Izgradnja snage za borilačke sportove je od ključnog značaja kao i sam sport. Kroz redovne treninge jiu jitse mi sigurno razvijamo snagu i osnažujemo mišiće. Međutim, ako ste entuzijasta i ozbiljan praktikant brazilske jiu jitse koji želi da poboljša svoje performanse na strunjačama, važno je da uključite vežbe snage i kondicije u svoj režim treninga van strunjača.
B vitamini su jedni od najznačajnijih mikronutrijenata koji doprinose zdravlju organizma. Telo zahteva svakodnevan unos ovih vitamina, što čini namirnice bogate B vitaminima izuzetno važnim u ishrani.
B kompleks se sastoji od osam vitamina rastvorljivih u vodi koji obavljaju esencijalne funkcije u telu. Oni su potrebni za adekvatan rast i razvoj organizma, a nedostatak ovih vitamina negativno utiče na zdravlje organizma.
Ugljeni hidrati su klasifikovani kao prosti (jednostavni) i složeni, u zavisnosti od broja i vrste molekula šećera koje sadrže. Prosti ugljeni hidrati su najviše zastupljeni u voću i medu. Složeni ugljeni hidrati mogu biti skrobni i vlaknasti. Skrobni se nalaze u hlebu, testeninama, pirinču, krompiru, a vlaknasti u ovsu, kupusu, boraniji, brokoliju.