You are here

NA PRESTOLU JEZGRASTIH PLODOVA - PISTAĆI

Pistaći (lat. Pistacia vera) su plod drveta pistaća koje može dostići visinu do 10 m i ima listove duge od 10-20 cm. Prirodno stanište ove biljke je jugozapadna Azija. Pistaće nazivaju i kraljevskom grickalicom, ime su verovatno dobili po persijskom kralju Pestehu. Inače, i Kraljica od Sabe je obožavala pistaće. Zapravo, zahtevala je da se cela berba pistaća iz regije kojom je vladala „stavi sa strane” samo za nju (Kraljica od Sabe, koju je pominju Biblija, Kuran i etiopijska istorija, bila je vladar Sabe, koju moderna arheologija smešta u današnji Jemen).

Izgleda da je došlo da smena na tronu orašastih plodova... Bademi i orasi nisu više na prvom mestu; pistaći ozbiljno prete da im otmu prvo mesto na listi najzdravijih orašastih plodova.Italijani su među prvima u Evropi upoznali sve dobrobiti pistaća.

U prvom veku nove ere car Vitelijus je predstavio Rimu pistaće. Apicijus, rimska knjiga recepata iz V veka u dosta recepata uključuje i pistaće.

Pistaći imaju mnogo imena?

To što mi danas zovemo pistaćima je zapravo smešeći orah u Iranu ili srećni orah u Kini. Takođe su poznati i kao zeleni bademi. Ovi orašasti plodovi su takođe i praistorijska grickalica (potiču još iz doba paleolita)!S obzirom na to da je jedno od najstarijih drveća koje cveta, ljudi jedu pistaće bar 9000 godina unazad. Uz to, pistaći su i jedno od dva “koštunjava voća” koja se pominju u Bibliji (Postanak 43:11).

Kako su pistaći dobili boju?

Pistaći su živopisna grickalica, a to duguju svojoj zelenoj i ljubičastoj boji koje potiču od antioksidanasa (pre svega od karotenoida - lutein i zeaksantin, koji su naročito važni za zdrav vid).

Logika pistaća...

„Princip pistaća“ je jedan od zakona logike koji se može primeniti na sve zdrave grickalice u ljusci!  

Istraživanja sugerišu da nam pistaći pomažu da smanjimo njihovo konzumiranje i da prazne ljuske služe kao vizuelni dokaz toga koliko smo pojeli, te da to potencijalno utiče na kalorijski unos...a i to ljuštenje zna da umori čoveka, zar ne?!

Preliminarne „studije iz ponašanja pri jelu” ukazuju da oni koji grickaju orašaste plodove koji su u ljusci, unose oko 41 % manje kalorija od onih koji su grickali druge grickalice.

Ovaj efekat je poznat kao „Princip pistaća.“

Iznenađujuće grane u porodičnom stablu pistaća...

Pored svojih pridruženih rođaka (ostali orašasti, jezgrasti, tj. koštunjavi plodovi), pistaći su u srodstvu sa mangom i začinom sumakom (začin koji se dobija od mlevenih bobica, niske grmolike biljke koja se uzgaja u jugoistočnoj Turskoj, ukusom pomalo podseća na limun)

Pistaći su predivna grickalica...prosto da se zadavite od…hranljivosti...

Pistaći imaju manje kalorija, u odnosu na ostale orašaste plodove. Naime, porcija od 30 grama (jedna šaka) pistaća ima oko 160 kalorija...

Pistaći sadrže 50 % masti (od toga skoro 80% otpada na mono- i polinezasićene masti), po 20 % nekompletnih proteina i ugljenih hidrata, 2% vlakana, ali i vitamine i minerale. Između ostalog, bogati su kalijumom, kalcijumom, gvožđem, magnezijumom, selenom, bakrom, cinkom, manganom, vitaminima E, C i A.

Pistaći su, poput mnogih drugih orašastih plodova, bogat izvor vitamina B kompleksa. U njima se u značajnim količinama nalaze riboflavin( B2), tiamin( B1), niacin( B3), folati, vitamin B6 i pantotenska kiselina.

U samo 100g pistaća nalazi se 100% dnevnih potreba za bakrom.

Bakar je veoma važan za neurotransmisiju (komunikacija između moždanih ćelija), metabolizam i stvaranje eritrocita (crvenih krvnih zrnaca). Pojedite samo 30 g pistaća dnevno i oni će učiniti pravo malo čudo za Vaš organizam, osim ako ste naravno alergični na njih ili neku od materija koju pistaći sadrže.

Pistaći sadrže vitamin E, karotenoide i polifenole, tri jake grupe antioksidansa koje se bore protiv slobodnih radikala i štite naše ćelije od oštećenja.

Jedno od jedinjenja koje se nalaze u pistaćima, gama-tokoferol (kog ima čak 23 mg u 100g pistaća), uz vitamin E se uspešno bori protiv oštećenja ćelija našeg najvećeg organa, kože. Obe materije su antioksidansi rastvorljivi u mastima i time obezbeđuju očuvanje integriteta kože, ali i prevenciju od infekcija i raka kože.

Napomenimo i to da novija istraživanja ukazuju da gama-tokoferol ima mogućnost da smanji rizik od nastanka raka pluća za čak 30 %, pod uslovom da svakoga dana jedete 70 grama pistaća.

Možda i najvažniji element koji pistaći sadrže jeste oleinska kiselina (mononezasićena masna kiselina). Redovan unos ove kiseline (kojom je bogato i extra virgin maslinovo ulje) će smanjivati nivo ukupnog, ali pre svega lošeg holesterola (LDL holesterol), a u isto vreme će se podizati nivo dobrog holesterola (HDL holesterol). Uvrstite li pistaće u svakodnevnu ishranu unosićete dijetna vlakna, monozasićene masne kiseline i antioksidanse u kombinaciji koja smanjuje rizike od nastanka koronarnih bolesti( angina pektoris, infarkt miokarda...)

Pistaći sadrže više kalijuma u odnosu na druge orašaste plodove, koji može pozitivno delovati u regulaciji povišenog krvnog pritiska.

Odličan su izvor fitosterola( najpoznatiji beta-sitosterol), koji su po hemijskoj strukturi slični holesterolu. Od svih „orašastih plodova” pistaći imaju najveći sadržaj fitosterola (279 mg/100 g).

Kada su fitosteroli prisutni u većoj količini u organizmu, snižava se nivo holesterola u krvi( vezivanje za mesta za koja se holesterol inače vezuje, „kompeticija”, smanjena apsorpcija holesterola, a identična „korisna” funkcija) i podstiče imuni sistem. Dvonedeljno, redovno konzumiranje pistaća, „sniziće holesterol” i do 20 %, čemu dopirinosi i antioksidans lutein
Pistaći štite arterije, pospešuju varenje, pozitivno deluju na rad mozga i jetre. U narodnoj medicini koriste se kao sredstvo protiv bolova u želucu, bubrezima, protiv povraćanja i kašlja. Preporučuju se bolesnicima posle teških i iscrpljujućih operacija.
Ljubiteljima pistaća zagarantovan je i bolji seksualni život, jer je dokazano da se kod muškaraca koji svakodnevno jedu ove zelene plodove, seksualna moć poveća za 51 %. Za to su zaslužne esencijalne masne kiseline, koje su važne prilikom proizvodnje testosterona, a beta-sitosterol doprinosi i zdravlju prostate…Fitosteroli se koriste i u lečenju uvećane prostate (prostate hypertrophy). Oni smanjuju bol, „gorući osećaj” i normalizuju pražnjenje mokraćne bešike.
Pistaći značajno pomažu i u usporavanju starenja. Kako sadrže velike količine antioksidansa ključnih za obnovu ćelija, mnogi pistaće nazivaju prirodnim botoksom. Borama ćete se uspešno suprotstaviti ako budete jeli 5-10 pistaća dnevno.

Ipak, nova saznanja mogla bi ih pod obavezno uvrstiti na dnevni meni dijabetičara (dijabetes tipa 2), jer učestvuju u kontroli nivoa šećera u krvi ujedno pružajući osećaj sitosti nakon obroka.

– “Naša studija je otkrila da strategije kao što su kombinovanje "pistaća u obroku" smanjuje šećer u krvi posle jela, što rezultira manjim rizikom od razvijanja dijabetesa tipa 2 i koronarnih bolesti” – ističe dr Siril VC Kendlal, učesnik konferencije Eksperimentalna biologija 2009. u Nju Orleansu.

Pistaći su posebno bogati antioksidansom luteinom( zdrav vid - karotenoid), koji inače pronalazimo u zelenom lisnatom povrću i voću jakih boja.

Najbolji izbor su neslani, a ne zasoljeni pistaći jer je previše soli jedan od faktora rizika za nastanak povišenog krvnog pritiska.

Slavisa_profil_pic