You are here

Pitanje sreće

 

 

Nauka o sreći je čini se važna nauka, i što je najzanimljivije postoji. Pravi naučnici se bave pitanjem šta nas čini zaista sretnim, da li smo prirodno predodređeni da budemo sretni ili tužni, kako nastaje sreća, kako se tumači itd. Evo par crtica iz nauke o sreći.

iako se ranije verovalo da su ljudi prirodno nabaždareni da budu sretni ili tužni (manje sretni) sad je jasno da to nije istina – svi imamo jednaku predispoziciju da budemo sretni ili tužni. Svakako postoje zemlje gde su ljudi srećniji i možemo pretpostaviti da su to zemlje sa stabilnom politikom i ekonomijom. I zaista najsrećniji su Danci – oni su prvi u svetu po zadovoljstvu sopstvenim životom, sedmi su na broju i učestalosti pozitivnih osećanja i paralelno sa tim peti su u svetu po zaradi. Za razliku od danaca Amerikanci su prvi po zaradi ali tek 26. po pozitivnim osećanjima.

Iako uglavnom pamtimo samo dobre stvari, a kad nam se nešto loše dešava mislimo da su osećanja mnogo intenzivnija od momenata sreće, zapravo i prijatna i neprijatna osećanja osećamo istim intenzitetom. Intenzitet osećanja zavisi od vrednosti koje pripišemo pojavi za koju vezujemo osećanja – ako nam je do nečeg jako stalo, osećanje će biti intenzivno bilo da je prijatno ili neprijatno. Na primer intenzitet reakcije na gubitak i dobitak tri miliona dolara je potpuno isti (naravno u potpuno drugom kontekstu, ali nećemo više žaliti za gubitkom, nego slaviti dobitak).

Sretni ljudi ne zarađuju više od nesretnih niti su inteligentniji, ali češće izražavaju zahvalnost, optimisti su, češće su darežljivi i lakše opraštaju. takođe, zanimljivo je da su ljudi preko 50 godina najsrećniji. Stres i bes se smanjuju kako uđemo u dvadesete godine a ljudi preko 50 godina manje brinu od onih ispod 50 godina. Iako se ovo ne poklapa sa pesimizmom koje starenje donosi (kao posledica iskustva, neki bi rekli) ipak dobro je znati da ćemo se bar manje nervirati kad pređemo pedesetu.

Inače ako nemate para ne brinite – možete i dalje biti sretni ukoliko imate dovoljno seksa. naime istraživanja govore da je za sretnu važniji seks nego pare, i sad eto imate i naučnu potvrdu onoga što ste verovatno već sami zaključili. Drugi način za pokretanje prijatnih osećanja jeste muzika. Muzikoterapija je jedan od terapija koji kod osoba dovodi do prijatnih osećanja i vredi je probati ukoliko se ne sećate kad ste poslednji put bili sretni.

I ono što je možda najvažnije – ok je i da budete tužni. Objektivno biće prilika kad ćete se osećati loše i to će biti veoma adekvatno osećanje u odnosu na realnost – na primer padnete na ispitu ili vas ostavi devojka/momak. Potiskivanjem neprijatnih osećanja nećete izazvati prijatna. i lažna sreća nije rešenje vaših problema. Šta više ako potiskujete neprijatna osećanja možete izazvati anksioznost pa čak i depresiju. Prema tome ako treba da budete tužni odtugujte i onda se spremite za uživanje i sreću koje svakodnevni život donosi.

Daniela_potpis_fotografija