You are here

Uticaj hrane na kosti

 

 

 

Kako se ono kaže „ Na zdravlje mislimo tek kad ga nema“. Tako je i metabolizam kostiju najviše istražen kod žena u menopauzi kod kojih zbog hormonskih promena dolazi do razređivanja kostiju – osteoporoze. Većinu posetilaca Pansportov sajta zanimaće ova tema iz jednog drugog razloga – visoko-proteinske dijete. Ali da krenemo redom....

 

Da bi objasnili pojam „metabolizam kosti“ moramo prvo da objasnimo da su kosti veoma dinamična struktura. Iako spolja naravno ne izgleda tako, u kostima se bukvalno svakodnevno dešavaju promene koje imaju za cilj što bolje prilagođavanje spoljašnjim uslovima. Kosti se svakodnevno razgrađuju i izgrađuju, čak i dok mirujemo, a naročito ako smo aktivni. Dok trčimo kosti dobijaju signale preko tetiva koje su za njih povezane. Ova poruka je slična onoj koju dobijaju i mišići – jačajte! Za kosti to znači - povećavajte gustinu! Takođe, na gustinu kostiju utiču i hormoni, te tako muškarci zahvaljujući androgenim hormonima imaju veću gustinu kostiju.

Uloga hrane je takođe velika. Pored toga što je neophodno da unosimo gradivne materije za kosti, dobro poznate kalcijum i fosfor, ali i drugi elementi naše ishrane utiču na izgradnju i razgradnju kosti.

Slede podaci iz nekoliko ozbiljnih naučnih istraživanja o faktorima o kojima retko razmišljamo.

Kalijum. Za metabolizam kosti veoma je važno održanje kiselosti (pH vrednosti) krvi. Kalijum bikarbonat neutrališe pH krvi i na taj način sprečava da se baze iz kostiju pokrenu i da razgradnja kostiju prevagne nad njegovom izgradnjom.

Vitamin C. Kao i u svim drugim tkivima i u kostima vitamin C ima veoma važnu ulogu u stvaranju kolagena koji daje elastičnost kostiju (bez koje bi lomljivost kostiju bila značajno veća). Takođe, vitamin C je jedan od najjačih antioksidanata a oni uvek dobro dođu kad je u pitanju ovako aktivno tkivo.

Magnezijum. Ovaj mineral je neverovatno važan za zdrave kosti, toliko da je nizak nivo magnezijuma čak znak osteoporoze (razređivanja kostiju). Uloga magnezijuma je vezana za priču o kalijumu i njegovoj regulaciji pH krv.

Do sada navedene elemente unosićete sasvim dovoljno ako tokom dana pojedete pet porcija povrća i tri porcije voća. Da bi ovo postigli unećete i po koji UH, što neće značajno remetiti vašu visoko proteinsku dijetu (VPD). Šta više, čini se da je unos voća i povrća neophodan ako uzmemo u obzir moguć uticaj VPD na kosti. Sledi objašnjenje.

Proteini. U eri popularne VPD, a naročito kako se ona pokazala isto ili čak više efikasnom od drugih vsrat dijeta, veoma je važno razmotriti sve efekte ove dijete na zdravlje. Tako se neko setio rada od pre više od 30 godina u kom se opisuje negativan efekat velike količine proteina na apsorpciju kalcijuma. Priča se dalje nastavlja naučnim istraživanjima u prošloj deceniji o efektu VPD na gustinu kosti i konačno nedavno objavljenom, recimo, zaključku. Ali videćete, priča se izgleda i dalje ne završava. Evo dokle se stiglo. Velike epidemiološke studije (pregled stanja u populaciji) su pokazale da VPD imaju pozitivan efekat na zdravlje kostiju zbog povećanog unosa kalcijuma (preko mesa, mleka, sira i sl.). Takođe, velik unos proteina izgleda neutrališe dve negativne pojave tokom svake dijete koje razređuju kosti – lučenje faktora zapaljenja i smanjena apsorpcija kalcijuma. Sa druge strane imamo istraživanja koja pokazuju da VPD zapravo dovode do smanjenja gustine kostiju zbog acidoze (povećane kiselosti krvi). Ako se setite priče od pee par pasusa o pozitivnom efektu kalijuma, ovde imamo sasvim obrnutu situaciju. VPD zakišeljavaju krv i dovode do „izvlačenja“ baza iz kostiju i posledičnog razređivanja kostiju.

Čim se u nauci nađu ovako oprečna mišljenja, znajte da se pravi odgovor još traži. Ipak za sve vas na proteinima, važno je znati u kom pravcu ide nauka po ovom pitanju.

Daniela_potpis_fotografija