You are here

Zavisnost od ugljenih hidrata – mit ili istina

Verovatno je svima poznat onaj oplemenjujući osećaj uživanja kada pojedemo naš omiljeni slatkiš.
Da li ste ikada razmišljali o tome da se iza tog „divnog osećaja“ krije zanimljiva sprega insulina i naših neurotransmitera? Podsetimo se da različite regije našeg mozga kontaktiraju jedna sa drugom i sa ostatkom našeg tela, baš preko neurotransmitera.
Svesni smo značaja insulina kada je u pitanju regulacija šećera u krvi, ali novija istraživanja ukazuju na jasnu povezanost između insulina i našeg mozga, pre svega uticaja istog na glavni procesor našeg tela – hipotalamus. Smatra se da hipotalamus poseduje insulinske receptore koji signaliziraju osećaj sitosti nakon obroka, a tu je i posledično oslobađanje dopamina( neurotransmitera uživanja). Sve te stavke sumarno nas dovode do zaključka da ishrana bogata ugljenim hidratima( pogotovu prostim) dovodi da pojave zavisnosti?
Unos „šećera“ = skok insulina = skok dopamina = osećaj uživanja…sitosti?!
Neke studije ukazuju na povezanost leptina ( hormona sitosti), melanokortina, insulina i posledično 2 bitna neurotransmitera – dopamina i serotonina koji sasvim sigurno ostvaruju svoj uticaj i na naše raspoloženje, pa i psihičko zdravlje( uopšteno govoreći). U studijama na miševima se pokazalo da kada nastupi „blokada“ receptora za insulin „u mozgu“ dolazi do problema vezanih za gojaznost i pojačan apetit. Postoje informacije da insulin uspešno prolazi krvno-moždanu barijeru, ali i da je sekrecija insulina moguća i na nivou našeg mozga, sve u svemu, ma kako nagađali, uzročno-posledični odnosi su jasni…
Ok, a šta je smanjenom osetljivošću na insulin?
Smanjena osetljivost na insulin nije vezana samo za periferna tkiva, već za „mozak“, tako da poremećeni obrasci unosa hrane idu baš „iz glave“. Dakle, uneli smo obrok bogat ugljenim hidratima, dolazi do skoka insulina, ali taj isulin usled gubitka „osetljivosti recepora“ na nivou moždanih struktura dovodi da izostanka željenog odgovora – sitosti, uživanja, opuštanja, dakle, „nagrade“ za unete hidrate, pa se jede još više obilnije, neumereno…i eto začaranog kruga problema.
Naš mozak na hidrate gleda kao na nagradu? Dakle, hidrati su nagrada? „Uslovni refleks“ našeg mozga na unos hidrata koji ako se zloupotrebi dovodi do zavisnosti sličnoj onoj koja se javlja kao kod kofeina, narkotika i sl. A gde je zavisnost, tu je i tolerancija, dakle, smanjena osetljivost naših receptora bilo periferno ili centralno na insulin. A tu je i pojam stalne potrebe za „povećavanjem doza“ ne bi li se proizveo željeni efekat…i na kraju receptori „sagore“ i eto problema…

Hm, čovek je sam sebi najgori neprijatelj?
Živimo u vremenu „epidemije gojaznosti“ čiji je koren baš u ZAVISNOSTI OD UGLJENIH HIDRATA, kojoj se mora stati na put još u najranijem uzrastu! Dete je otac odraslog čoveka, usadimo svojoj deci zdrave navike, nemojmo hraniti njihove zavisnosti od „junk-food-a“, alkohola, duvana , socijalne izolacije uz virtuelni svet društvenih mreža , video-igrica i sl.
Zdravi obrasci ponašanja su ključ uspeha!
Metabolički sindrom, dijabetes tip 2 uz sve kardio-vaskularne, neurološke i nefrološke komplikacije, hormonski disbalans nisu sasvim sigurno ono što želimo sebi i svojoj deci.
Šta uraditi? Ima li leka?
- REDOVNA FIZIČKA AKTIVNOST  -redovnim treningom (aktivnosti srednjeg do visokog intenziteta), mi regulišemo i mehanizme u mišićima koji su zaduženi za insulinsko signaliziranje i te promene su trajne.
- RECITE NE JUNK-FOOD-u, BELOM BRAŠNU, jedite SVEŽE POVRĆE (sa akcentom na tamno zeleno i lisnato povrće, kao i bobičasto voće - jagode, kupine, maline), BEZ VOĆNIH OBROKA( po koja voćka između obroka poželjna, veličina porcije ne veća od onoga što može da stane u šaku - limun, kivi, grejp, jabuke, kasije, breskve…), NE DAVITE SE U ŽITARICAMA( bez dijet integralnih keksića, koji u većini slučajeva imaju previše šećera, dobar izbor po pitanju žitarica su heljda, kinoa, ovas...uz vaš krompir i pirinač dodajte i vlakna)
- UNOSITE DOVOLJNO ZDRAVIH MASTI - extra virgin maslinovo ulje, kokosovo ulje, maslac, riblje ulje, jezgrasti plodovi (orasi, badem, lešnik, kikiriki, pistaći), riba (skuša, sardina, haringa, losos, pastrmka...), OBAVEZNA SUPLEMENTACIJA OMEGA-3 ESENCIJALNIM MASNIM KISELINAMA!
- STRIKTNO IZBACITE TRANS MASTI - štetnost trans masti se ogleda u tome što sprečavaju apsporpciju esencijalnih masnih kiselina (omega-3 i omega-6), a istovremeno i "zamenjuju" mesta esencijalnim masnim kiselinama u ćelijskoj membrani, tako da menjaju njenu propustljivost. Sve to onemogućava normalan transport glukoze u ćelije i na taj način dolazi do insulinske rezistencije! RECITE NE MARGARINU..NE KUPUJTE PROIZVODE KOJE U SVOM SASTAVU IMAJU DELIMIČNO ILI POTPUNO HIDROGENIZOVANU BILJNU MAST (ulje), NE PRŽITE NA ULJU, NE KORISTITE ZEJTIN I INDUTRIJSKI PRERAĐENA ULJA (samo hladno ceđeno)!
- ROTIRAJTE UNOS HIDRATA...rotacije hidratima su idealan pristup u fazi skidanja masnih naslaga sa ciljem povećanja osetljivosti na insulin...isto važi i za low-carb i keto dijetu...