You are here

Aktivno dete raste u zdravog čoveka! Da li je tako?

Decu i adolescente nikako ne bi trebalo posmatrati kao minijaturne verzije odraslih osoba, već kao jedinstvena bića u određenom stadijumu razvoja. Pri tome rast i razvoj njihovih kostiju, mišića, nerava i drugih organa određuje njihov fiziološki i sveukupni kapacitet za obavljanje fizičke aktivnosti (rada).

Kako se veličina tela povećava dolazi i do povećanja snage, motorne sposobnosti, kardiovaskularne i respiratorne funkcije kao i aerobnog i anaerobnog kapaciteta. Tako, pored naslednih faktora, a uz adekvatnu ishranu prilagođenu uzrastu deteta ili adolescenta, vežbanje utiče na rast kostiju (ali znatno više na debljinu, gustinu, jačinu, nego na dužinu), povećanje mišićne mase (primarno hipertrofijom pojedinačnih mišićnih vlakana tj. povećanjem njihovih miofilamenata i miofibrila, a u dužinu dodavanjem sarkomeraili povećanjem dužine postojećih sarkomera).

Prateći fiziološki razvoj nervnog sistema i mijelinizacija nervnih vlakana uticaće na bolju motoriku, koordinaciju pokreta, okretnost i balans. Fizička aktivnost na deoonovanje masti, koje počinju još u rano fetalno doba i traje tokom čitavog života, ima suprotan efekat- redukuje masne naslage (uz postojeće faktore kao što su nasleđe i ishrana). Poznato je da se deponovanje masti vrši ili povećanjem veličine postojećih masnih ćelija ili povećanjem njihovog broja.

Najnoviji podaci govore da kada se masne ćelije prepune, to predstavlja signal za stvaranje novih ćelija. Uopšteno rečeno, fizička aktivnost ima izvesni uticaj na normalni rad i razvoj dece ali ne toliko da bi mogao da promeni genotipske programirane procese rasta i sazrevanja.