You are here

Alkohol i mišići - idu li zajedno

Nakon nedelje napornog posla ili treninga, čaša vina ili flaša piva zvuče primamljivo. Naravno, poslednje što želite nakon zalaganja u teretani je narušavanje pozitivnih efekata treninga. Postoji pravo more podataka koji pokazuju da alkohol ometa rast mišića. Međutim, dublje zalaženje u materiju pokazuje da negativan uticaj alkohola zavisi od količine: veći unos vodi gubitku mišića, ali manje količine alkohola zapravo stimulišu produkciju testosterona i stvaraju anaboličko okruženje koje pojačava rast.

Alkohol narušava sintezu mišćnih proteina

Anabolički odgovor u mišićnom tkivu zavisi od odnosa između stvaranja mišićnih proteina i njihove razgradnje: viši nivoi sinteze dovode do rasta mišića. Ovaj anabolički odgovor se može značajno umanjiti prekomernim unosom alkohola, koji inhibira sintezu mišićnih proteina, a time i rast. Studija Hong-Brauna i saradnika (2001.) pokazala je da izlaganje mišićnih ćelija alkoholu smanjuje sposobnost IGF-1 i insulina da stimulišu sintezu proteina za 30, odnosno 60 odsto. Ista studija pokazala je da alkohol ne utiče na brzinu razgradnje – isključivo na izgradnju proteina.

Pored toga što narušava kapacitet IGF-1 i insulina za podsticanje rasta, alkohol direktno smanjuje sintezu mišićnih proteina podsticanu od strane mTOR-a, tako što ometa stvaranje fosfatidične kiseline (PA) u mišićnoj ćeliji. PA je signalni molekul koji, kao odgovor trening sa opterećenjem, diretkno aktivira mTOR. Dakle, manje PA, manje sinteze mišića posredstvom mTOR-a.

Alkohol specifično smanjuje rast brzih mišićnih vlakana

Svi znamo da postoje dva osnovna tipa mišićnih vlakana: spora i brza. Nazivi su im dati zbog brzine kontrakcije: brza se kontrahuju oko četiri puta brže od sporih. Pored toga, brza vlakna su i značajno veća.

Zato što su prirodno veća i snažnija, brza vlakna bolje odgovaraju na trening sa opterećenjem, dovodeći do većeg rasta u masi i snazi. Ali brza vlakna su prva na udaru pri unosu alkohola: u tkivima sastavljenim prvenstveno od brzih vlakana, dolazi do značajnog smanjenja sinteze proteina. Studije pokazuju da unos alkohola smanjuje obim i snagu mišića.

Dalja redukcija mišićnog rasta posredstvom povećanja nivoa miostatina

Pored toga što inhibira sintezu mišićnih proteina, alkohol povećava količinu miostatina. Miostatin je moćan molekul koji ograničava, sprečava i smanjuje rast mišića. Miostatin je član porodice takozvanih transformišućih faktora rasta-beta (TGF-beta) – grupe faktora rasta koji, uprkos imenu, zapravo smanjuju rast mišića sprećavajući stvaranje novih vlakana uz istovremeno smanjenje sinteze mišića putem mTOR-a. Što više miostatina, veći je i gubitak mišićne mase.

Prekomerni unos stvara kataboličnu smešu hormona koja favorizuje gubitak mišića

Unos alkohola menja količinu anaboličkog hormona testosterona, što znatno utiče na rast. Efekat zavisi od doze – dok relativno niske količine alkohola povećavaju stvaranje testosterona, veće količine uzrokuju značajno smenjenje.

U studiji Sarkole i Eriksona iz 2003, ispitanici su nakon dva alkoholna pića iskusili povećanje nivoa cirkulišućeg testosterona za 17 odsto. Autori to pripisuju povišenom nivou NADH (nikotinamid adenin dinukleotida), koenzima sa važnom ulogom u procesima stvaranja energije u telu. Povećanje NADH pojačava aktivnost enzima 17-hidroksisteroid dehidrogenaze, koja katališe proizvodnju testosterona.

Nasuprot tome, drugo istraživanje (Valimaki, Tuominen i saradnici, 1990), pokazalo je da unos većih doza alkohola (ekvivalentan količini od šest do sedam pića) smanjuje testosteron za 23 odsto 10-16 časova nakon konzumacije. Možemo se zapitati: zašto, ako alkohol podstiče NADH, veća količina alkohola ne podstiče još više NADH – a time i više testosterona? Zato što postoji prag nakon koga su veće količine alkohola toksične, i oštećuju ćelije testisa koje stvaraju testosteron (Lajdigove ćelije). Ta toksičnost nadvladava pozitivan efekat stvaranja više NADH.

Pored toga što smanjuju testosteron, veće količine alkohola podstiču i skok nivoa kortizola – hormona koji takođe smanjuje mišićno tkivo. Studija Valimakija, Harkonena i saradnika iz 1984. pokazala je da unos šest do sedam alkoholnih pića povećava nivo kortizola za čak 152 odsto četiri sata nakon unosa.

Zajedno, smanjenje testosterona i skok kortizola kao posledica prekomernog unosa alkohola značajno povećavaju degradaciju mišića. Jedno do dva je sasvim u redu – čak koristi. Šest ili sedam – i džabe smo trenirali.

 

Parr EB, Camera DM, et al. Alcohol ingestion impairs maximal post-exercise rates of myofibrillar protein synthesis following a single bout of concurrent training. PLoS One 2014; 9.

Hong-Brown LQ, Frost RA, Lang CH. Alcohol impairs protein synthesis and degradation in cultured skeletal muscle cells. Alcoholism: Clinical and Experimental Research 2001; 25.

Toschi A, Lee E, et al. Regulation of mTORC1 and mTORC2 complex assembly by phosphatidic acid: competition with rapamycin. Molecular and Cellular Biology 2009; 29.

Vary TC, Lang CH. Assessing effects of alcohol consumption on protein synthesis in striated muscles. Methods in Molecular Biology 2008; 447.

Sarkola T, Eriksson CJ. Testosterone increases in men after a low dose of alcohol. Alcoholism: Clinical and Experimental Research 2003; 27.

Valimaki M, Tuominen JA, et al. The pulsatile secretion of gonadotropins and growth hormone, and the biological activity of luteinizing hormone in men acutely intoxicated with ethanol. Alcoholism: Clinical and Experimental Research 1990; 14.

Valimaki MJ, Harkonen M, et al. Sex hormones and adrenocortical steroids in men acutely intoxicated with ethanol. Alcohol 1984; 1.

 

Galerija: 
Momir Iseni
Nutricionizam, fitnes, motivacija