You are here

Bela smrt – KUHINJSKA SO

Natrijum hlorid ili kuhinjska so (NaCl) nalazi se u prirodi u obliku minerala halita. Kuhinjska so je glavni izvor jona Na+ (natrijuma) i Cl-(hlora) za ljude i životinje. U žiži našeg interesovanja će biti NATRIJUM. Koje su uloge NATRIJUMA u našem organizmu?

Kod čoveka natrijum ima ključnu ulogu u regulaciji zapremine krvi, krvnog pritiska, osmotske ravnoteže i održavanja konstantne pH vrednosti.

Ono što predstvalja srž problema oko NATRIJUMA tiče se sistema RENIN-ANGIOTENZIN-ALDOSTERON...
Ovaj hormonski sistem reguliše krvni pritisak i ravnotežu tečnosti, kroz količinu NATRIJUMA i vode u našem organizmu. Snižavanje krvnog pritiska (npr. usled obilnog krvarenja) i koncentracije natrijuma, u bubrezima dovodi do stvaranja renina. Renin je enzim koji posreduje, preko angiotenzina I i II, u regulisanju zapremine vanćelijskih tečnosti (krvna plazma, limfa, intestinalna tečnost) i vazokonstrikciji(sužavanje, pre svega, arterijskih krvnih sudova). Na taj način se reguliše (održava) arterijski krvni pritisak.

Renin uzrokuje stvaranje angiotenzina I (iz angiotenzinogena) iz koga nastaje angiotenzin II (preko angiotenzin-konvertujućeg enzima), koji utiče na produkciju aldosterona, svi oni zajedničkim snagama dovode do smanjenog izlučivanja natrijuma i vode putem urina.

Povećanjem koncentracije natrijuma opada stvaranje renina i koncentracija natrijuma se vraća na normalu....dakle, između natrijuma i sistema renin-angiotenzin-aldosteron postoji negativna povratna sprega.

Na scenu stupa i priča o povišenom krvnom pritisku (arterijska hipertenzija)...

Više od 90 % ljudi obolelih od hipertenzije ima tzv. primarnu (esencijalnu) hipertenziju. To znači da je uzrok pojave bolesti nepoznat.

Renin-angiotenzin-aldosteron sistem je osnovni fiziološki mehanizam regulacije krvnog pritiska, ali je,  nažalost, nepravilno funkcionisanje ovog sistema jedan od ključnih i najčešćih faktora pojave hipertenzije. Hronično, kontinuirano lučenje renina dovodi do povećanja pritiska, a do njega može dovesti nepravilno funkcionisanje povratne sprege (angiotenzin II u normalnim uslovima sprečava stvaranje renina, kao i dovoljan unos natrijuma hranom - negativna povratna sprega). Mnogi su faktori za koje je naučno dokazano da doprinose pojavi hipertenzije, kao što su stres, "genetika"... ali je izvesno da kod nastanka hipertenzije bitnu ulogu igra prekomerna telesna masa( gojaznost). Dokazano je da je kod ljudi sa prekomernom telesnom masom prisustvo angiotenzina II i aldosterona povećano 2-3 puta, što je uzrokovano preteranim lučenjem renina...a još kada je naša ishrana bogata NATRIJUMOM, eto problema...i začaranog kruga hipertenzije...

Uključimo elementarnu logiku...

Normalno bubrezi održavaju nivo natrijuma u telu – višak se izbaci, manjak se reapsorbuje i tako se održava ravnoteža.
Ipak, kada je opterećenje unosom natrijuma hronično bubrezi nisu tako efikasni u eliminaciji istog, a kada je sve to udruženo za nedovoljno dobrim funkcionisanjem sistema RENIN - ANGIOTENZIN - ALDOSTERON, eto VELIKOG PROBLEMA.

Natrijum sa sobom uvek povlači i vodu tako da se zapravo telo puni tečnošću. Ova dešavanja teraju srce da radi intenzivnije ne bi li pokrenulo svu tu tečnost, a još ako imamo i prateću vazokonstrikciju usled otkazivanja poslušnosti reninskog sistema, eto nama hipertenzije u usponu!

Sve u svemu, poenta priče je ne iću u krajnost sa unosom NATRIJUMA...

Pomenimo i to da je NATRIJUM takođe neophodan za normalno funkcionisanje ćelija nervnog sistema (nerona) i osmoregulaciju između ćelija i vanćelijske tečnosti. Kod čoveka je ovaj proces regulisan Na+/K+-ATP-aznom pumpom. A isti mehanizam je bitan i sa aspekta mišićnog rada (kontrakcija i relaksacija).

Kao što vidite ovaj začin, kao i najstariji konzervans, nije tek običan beli kristali prah, već ima mnogo mogućih uticaja na naše zdravlje...ili bolest...Kao i za svaki mineral i za natrijum postoje preporučene dnevne potrebe...kod prosečnog čoveka minimalne potrebe iznose oko 500 mg dnevno, a podsetimo da 1 g kuhinjske soli ima oko 500 mg natrijuma.

Zapitajamo se onda zašto moramo da dosoljavamo i presoljavamo našu hranu, ako su nam potrebe za natrijumom tako niske?! Hm, stvar LOŠE NAVIKE?

Naravno, izuzmimo periode pojačanog znojenja pri naporu i tropske vrućine i uzgred, pomenimo i jednu zanimljivu činjenicu...

Koncentracija elektrolita, tj. NATRIJUMA u znoju je drugačija u odnosu na koncentraciju NATRIJUMA u plazmi i unutarćelijskoj tečnosti i zavisi od uobičajenog unosa natrijuma ishranom, stope znojenja, aklimatizacije na vrućinu, sadržaja i količine rehidrirajućih napitaka. Gubitak jednog litra znoja koji u sebi sadrži prosečno 50 mmol/l (20 - 80 mmol/l) NATRIJUMA, znači gubitak skoro 1500 mg natrijuma, što odgovara količini od 3 grama kuhinjske soli. Sportisti koji intezivno treniraju na velikoj vrućini mogu izgubiti i do 2,5 l znoja na sat, pa, kada se to uzme u obzir, zaključak je da se lako može potrošiti unesena količina natrijuma.

Ako izuzumemo ove slučajeve ekstremnih maratonskih napora, dolazimo do neke eventualne, nivelacije potreba za natrijumom, tako da dnevne potrebe za natrijumom (kod odrasle aktivne populacije) idu do oko 1300-1500 mg dnevno, tj. do 3 g NATRIJUM HLORIDA(kuhinjske soli).

Prisetimo se i preporuka SZO (Svetske zdravstvene ogranizacije) da dnevni unos kuhinjske soli zdrave odrasle osobe treba da bude do 5 g ili 2,5 g na svakih 1000 kilokalorija( kCal) energetskog unosa.

Ok, sve je jasno, ali moramo biti svesni i svih izvora natrijuma u našoj ishrani...kako javnih, tako i onih skrivenih.

Pričali smo bezbroj puta kako su mesne prerađevine surogati mesa nafilovani sojom, aditivima, veštačkim aromama, ali i NATRIJUMOM.

Naresci i prerađeno meso sadrže velike količine natrijuma. Kriška mortadele ili pet kriški "salame podriguše" sadrže od 310 do 480 miligrama natrijuma. Viršle i kobasice sadrže 520-680 miligrama na u 50 grama. Smrznuti pomfrit, mala porcija (85 grama) sadrži 390 do 540 miligrama natrijuma.

Pomenimo i kupovne začine, "kremaste prelive", soseve...ukiseljene namirnice, globalno gledano sve konzervirane namirnice, pa i konzerve ribe.

Jedan od problema sa prekomernim soljenjem hrane je navika...SOLJENJE – LOŠA NAVIKA U ISHRANI!

- Kako smanjiti unos natrijuma na razumnu meru?

Iako je teško naglo smanjiti količinu unesenog natrijuma, mnogima on ne nedostaje ako ga smanje postepeno. Sveži začini, začinske mešavine bez natrijuma, citrusi i aromatizovano sirće čine ukusnu zamenu za so. So, tj. soljenje je stečena navika i čulo ukusa može da se navikne na manju količinu za manje od tri nedelje ako se osoba pridržava određenog režima ishrane.

Preporuke za smanjenje unosa NATRIJUMA...

- Uklonite slanik sa trpeze i smanjite ili eliminišite so u kuvanju. Eksperimentišite sa začinima, belim i crnim lukom ili limunom.

- Tražite proizvode sa malo soli kao što su začinske mešavine, proizvodi od paradajza...

- Kada jedete van kuće, tražite hranu pripremljenu bez soli, koristite posebne soseve i prelive i izbegavajte veće komade slanine, previše sira i prepečen hleb koji se dobijaju kao prilog salatama.

- Nemojte dodavati so u hranu pre kuvanja ili pre nego što je probate. Naučite članove porodice da probaju hranu pre nego što se posoli, tj. soljenje po potrebi...ali i time samo „hranimo zavisnost čula ukusa od slanog”...

- Izbegavajte fast food, kao i svakodnevno konzumiranje usoljenog mesa (suvomesnati proizvodi).
- Sveže voće i povrće generalno sadrži malu količinu natrijuma. Pored toga, ishrana bogata voćem i povrćem ima dodatne prednosti prilikom snižavanja krvnog pritiska (izvori kalijuma).

Pomenimo i neke soli koje vam se nude kao zdravija alternativa:

Neretko se smatra da je morska so zdravija od obične kuhinjske soli. Međutim obe vrste (i kuhinjska i morska) imaju natrijum i hlor u sličnoj razmeri pa je i efekat na zdravlje skoro identičan.

Tu je i Himalajska so, koja ima pregršt retkih minerala u svom sastavu (a neki su i radioaktivni), ali u zanemarljivo niskim količinama da bi efekat na zdravlje bio tako bajkovit, a unos natrijuma dovoljno umanjen.

Slavisa_profil_pic