You are here

GINEKOLOGIJA SPORTA – Trudnoća i sport

Da obratimo pažnju i na naše dame, sportistkinje, rekreativce, kao i sve one koje imaju nedoumice u vezi sa fizičkom aktivnošću u trudnoći.

Određene fiziološke promene u trudnoći predstavljaju kratkotrajni “izlet organizma u metabolički sindrom”. To su relativna insulinska rezistencija, hiperlipidemija, porast telesne mase i porast koncentracija faktora koagulacije. Takođe, up-regulacija inflamatorne kaskade i leukocitoza kao fiziološke promene u trudnoći, su istovremeno promene koje van trudnoće predstavljaju prepoznati dodatni faktor rizika za nastanak kardiovaskularne bolesti. Već u prvim nedeljama od začeća i implantacije u telu žene dolazi do niza adaptivnih promena na trudnoću. Povećava se volumen plazme, udarni i minutni volumen, ubrzava srčana frekvenca i snižava vaskularna rezistencija. Dolazi do fiziološke hemodilucije i posledične fiziološke anemije. Srednji arterijski pritisak opada za 5-10 mmHg oko polovine trudnoće. Sve ovo doprinosi adekvatnom dopremanju hranljivih materija i kiseonika do majke i ploda , u stanju mirovanja i fizičke aktivnosti niskog do umerenog intenziteta.

Minutni respiratorni volumen se povećava za 50% praćen povećanjem i parcijalnog pritiska kiseonika i njegove raspoloživosti. Raspoloživost kiseonika u slučaju aerobne sktivnosti može biti insuficijentna ukoliko se ne radi o ženama koje su utrenirane i imaju viši aerobni kapacitet.

Promene lokomotornog sistema posledica su izmenjene statike usled težine materice i potencijalne lumbalne lordoze. Povećava se pokretljivost i u zglobovima dok porast telesne težine dodatno opterećuje zglobove.

Sa povećanjem metabolizma dolazi i do povećanog stvaranja toplote. Ravnoteža između stvorene i emitovane toplote, se postiže pomenutim hemodinamskim promenama kao i sprovođenjem toplote ka periferiji znojenjem.

Početni anabolički efekti hormona trudnoće mogu doprineti održavanju čak i poboljšanju sportskih rezultata (naročito se misli na horionski gonadotropin koji ima slična svojstva kao humani hormon rasta). Kod većine aktivnih atletičarki takmičarske sposobnosti se do trećeg meseca umanjuju za oko 50%.

Stručnjaci sa Američkog koledža za akušerstvo i ginekologiju smatraju da trudnice mogu bezbedno da treniraju istim intenzitetom kao i pre trudnoće, ali bez povećanja trenažnog obima.

Posebnu pažnju treba obratiti na žene koje su ranije bile neaktivne a odluče da sa vežbanjem počnu u trudnoći.

Fizička aktivnost i ishrana pre trudnoće pa i u trudnoći važni su faktori koji dugoročno utiču na zdravlje žene i deteta. Prekoncepcijski nutritivni status i težina majke (BMI), prirast telesne mase, veoma su značajni faktori koji mogu uticati na povećanje rizika od pojedinih komplikacija u trudnoći.

Akcenat se stavlja na svakodnevnoj aktivnosti umerenog intenziteta (vid aktivnosti koji omogućava konverzaciju tokom vežbanja).

Nema dokaza da fizička aktivnost umerenog intenziteta u trudnoćama niskog rizika nepovoljno utiče u smislu povećanja u estalosti spontanih pobačaja, prevremenih porođaja i rađanja dece male porođajne mase.

Izbegavati vrste sporta koje nose povećan rizik od povreda i koje su iscrpljujuće (kontaktni i borilački sportovi, ronjenje, planinarenje na visinama većim od 2500 m, dugotrajno trčanje, biciklizam).

Preporučuju se sportovi koji aktiviraju velike mišićne grupe, utiču na očuvanje i poboljšanje aerobnog kapaciteta (šetnja, plivanje, vožnja biciklom u kraćem trajanju i u bezbednim uslovima, aerobik u vodi), među kojima su najbolji plivanje i aerobik u vodi.

Kad god je moguće fizičku aktivnost upražnjavati na otvorenom, time se mogu zadovoljiti ujedno i potrebe za vit. D. U letnjim mesecima voditi računa o spoljašnjoj temperaturi i vlažnosti zbog rizika od dehidratacije i pregrevanja.

Kontraindikacije za aerobnu fizičku aktivnost u trudnoći:

APSOLUTNE:

-  znaci pretećeg pobačaja ili prevremenog porođaja

-   višeplodna trudnoća sa rizikom od prevremenog porođaja

-  znaci inkompentencije grlića ili serklaž

-  prednjačeća posteljica

-  hronično krvarenje (II i III trimestar)

-  hemodinamski značajna oboljenja srca

-  hipertenzija u trudnoći ( za rizikom za preeklampsiju)

-  restriktivna bolest pluća

RELATIVNE:

-  anamneza ekstremno sedentarnog životnog stila

-  pušači

-  izrazita gijaznost

-  nizak BMI (<12)

-  teška anemija

-  neregulisana hipertenzija

-  loše regiulisan insulin zavisni dijabetes, epilepsija, hipertireoidizam

-  nekontrolisani poremećaji srčanog ritma trudnice

-  hronični bronchitis

-  IUGR (intrauterusni zastoj u rastu ploda)

Opšte smernice:

-  izbegavati vežbanje u pregrejanoj sredini i obezbediti dovoljnu hidriranost čestim unosom tečnosti jer je dokazano da između unutrašnje temperature majke i teratogeneze postoji opšta povezanost

-  s obzirom da su trudnice podložne hipoglikemiji, potrebno je dnevni energetski unos povećati za oko 300 kcal, što je izuzetno važno tokom dužeg vežbanja. Uneti obrok izuzetno bogat ugljenim hidratima 2-3 sata pre vežbanja

-  sa napredovanjem trudnoće remeti se centar za ravnotežu, plod postaje krupniji te tako trbuh postaje podložniji povređivanju

-  usled slabljenja ligamenata treba paziti da prilikom vežbi fleksibilnosti ne dođe do prekomernog istezanja zglobova. Nakon porođaja nivo progesterona vraća se na normalne vrednosti tek nakon dvanaest nedelja

Žene koje su tokom trudnoće nastavile sa redovnim i umerenim vežbanjem imale su brži i lakši porođaj, ređe pribegavanje instrumentalnom porođaju, bolji Apgar skor novorođenčeta, kraći ostanak u bolnici.

Takođe smanjuje se povećani prirast telesne težine u trudnoći i olakšano je vraćanje na prekoncepcijsku težinu kod žena sa normalnim BMI.

Trudnoća pre svega predstavlja psihički izazov za žene koje se bave sportom, naročito takmičarskim sportom. Stoga je veoma važno napraviti balans između želje za treningom sa jedne i odgovornim ponašanjem prema trudnoći kao i budućem detetu sa druge strane.

Aleksandra Branković
Lekar - savetnik za sportske povrede