You are here

Holesterol - vaš najbolji (ne)prijatelj

 

Holesterol je najrasprostranjeniji sterol u našem organizmu, a steroli (steroidni alkoholi) su podgrupa steroida i "klasa" organskih molekula. Oni se prirodno nalaze u biljkama, životinjama, i gljivama.

ŠTA JE HOLESTEROL I ČEMU SLUŽI?

Svi holesterol poznajemo po negativnim aspektima njegovog postojanja...ali šta zapravo holesterol "radi"?  Holesterol je neophodan za normalno funkcionisanje svake ćelije našeg organizma. Strukturni je element svih ćelijskih i untraćelijskih membrana( ćelijske organele) i utiče na njihovu "propustljivost" i "elastičnost", a u određenim organima ima i posebne, specifične uloge kao što su:

 

 
- stvaranje žučnih kiselina u hepatocitima (ćelije jetre)
- stvaranje steroidnih hormona u kori nadbubrežnih (kortizol, adrenalni androgeni...) i polnih žlezda (testosteron, estrogen...)
- transport vitamina rastvorljivih u mastima (A, D, E i K)
 
 
- smatra se da ima bitan uticaj u neurotransmisiji ( „komunikacija” između nervnih ćelija), kao i u rastu, razvoju i dugovečnosti nervnih ćelija.

Ustanovljeno je da se oko 2/3 holesterola "stvara"u organizmu (kod odrasle osobe oko 800-900 mg na dan), a svega 1/3 se unosi hranom. S obzirom na sposobnost organizma da ga stvara u velikim količinama, dovoljno je da se hranom unese oko 150-300 mg na dan. Deci je potrebna proporcionalno veća količina (rast i razvoj svih tkiva), isto važi i za aktivne sportiste i napredne rekreativce koji svoje telo izlažu maksimalnim naporima.

Najveći deo holesterola nastaje u jetri, a može nastati i u sluzokoži creva i nadbubrežnim žlezdama. Odatle se putem krvotoka prenosi do ćelija organizma. Pošto je kao i ostali lipidi nerastvorljiv u vodi, u krvi se holesterol transportuje tako što se veže za proteine gradeći lipoproteine. Postoji više vrsta ovih lipoporoteina koji se prema gustini dele na:

- hilomikrone, koji su najvećeg dijametra, a imaju najmanju gustinu (i najveći sadržaj triglicerida)
- IDL (eng. Intermediate Density Lipoprotein), lipoproteini prelazne gustine
- LDL (engl. Low Density Lipoprotein), lipoproteini male gustine ili tzv. loš holesterol, i
- HDL (engl. High Density Lipoprotein), lipoproteini velike gustine ili tzv. dobar holesterol.

Holesterol se iz organizma "izlučuje" preko žuči (stolicom), perutanjem kože, mala količina se gubi urinom, dok žene koje doje gube nešto holesterola i preko mleka.

DOBAR HOLESTEROL

Lipoproteini velike gustine se skraćeno nazivaju HDL (engl. High Density Lipoprotein), a holesterol koji se njima prenosi je HDL holesterol ili dobar holesterol.

Pretpostavlja se da HDL uklanja holesterol iz zidova arterija i vraća ga nazad u jetru radi njegove prerade, što je glavni razlog zašto se holesterol prenošen sa HDL naziva dobar holesterol. Uklanjanjem holesterola sa zidova krvnih sudova, sprečava se ateroskleroza (patološki proces u kojem dolazi do nakupljanja masnih supstanci, holesterola, delova mrtvih ćelija i kalcijuma u unutrašnji zid arterije) i time se smanjuje rizik od pojave srčanog ili moždanog udara. Kod zdravih osoba, oko 30% holesterola u krvi se prenosi putem HDL.

 

Muškarci imaju niži nivo HDL-a u svom organizmu od žena (uticaj testosterona). Takođe, ateroskleroza je češća kod muškaraca nego kod žena (menopauza menja odnose).

 

 

LOŠ HOLESTEROL

Lipoproteini male gustine se skraćeno nazivaju LDL (engl. Low Density Lipoprotein), a holesterol koji se njima prenosi, LDL holesterol ili loš holesterol.

Kada je nivo LDL holesterola povišen, LDL počinje da se lepi za unutrašnju površinu krvnih sudova, čime ih sužava i smanjuje njihovu elastičnost. Ova pojava se zove ateroskleroza. Sužavanjem arterija povećava se šansa da dođe do srčanog ili moždanog udara. Zbog ovog razloga se LDL holesterol naziva lošim.

Ovaj naziv dovodi do zabune , jer je holesterol koji se prenosi pomoću LDL isti kao i holesterol koji se prenosi pomoću HDL (lipoproteina velike gustine, engl. High Density Lipoprotein). Holesterol sam po sebi nije loš, već način na koji se holesterol prenosi i njegova količina izazivaju štetne posledice.

Kod zdravih osoba, oko 70% holesterola u krvi se prenosi putem LDL.

KADA NASTAJU PROBLEMI?

Remećenjem “poželjnih” odnosa LDL i HDL, pre svega na račun smanjenja HDL i porasta LDL!

Studije su pokazale da se za fiksni nivo lošeg LDL holesterola (holesterol koji se prenosi lipoproteinima niske gustine, engl. Low Density Lipoprotein) rizik srčanih oboljenja povećava čak 10 puta kako se nivo dobrog HDL holesterola smanjuje. Sa druge strane, za dati nivo HDL-a rizik srčanih oboljenja se povećava 3 puta kako se LDL povećava.
Čak i ljudi sa niskim nivoom lošeg LDL holesterola, su donekle izloženi riziku srčanih oboljenja ako im je nizak nivo dobrog HDL holesterola.

ISHRANA UTIČE NA DISBALANS HDL / LDL?

Naime, čim se i samo pomene reč holesterol prve asocijacije su često neugodne i vezuju se za „oštećenja zidova krvnih sudova“, posledični nastanak masnih plakova (ateroskleroza) i trombo-embolijskih komplikacija, tj. nastanak srčanog i moždanog udara.

Ono na šta treba skrenuti pažnju su interakcije između unosa holesterola hranom i genetske predispozicije za hiperholesterolemiju (povišen nivo holesterola), koja nastaje usled“ abnormalnosti“ enzima koji učestvuju u stvaranju (sintezi) i „obradi“ holesterola, pa tako i osobe na „nisko-holesterolskoj dijeti“ mogu imati problema, zbog prirode osnovnog poremećaja.

Sa druge strane holesterol iz naše hrane je „slučajni svedok“ upale zidova vaših krvnih sudova. Ishrana savremenog čoveka je siromašna omega-3 masnim kiselinama, a bogata omega-6 masnim kiselinama, trans mastima i prostim „šećerima“. Taj disbalans dovodi do upalnog procesa na zidovima vaših krvnih sudova, koji postaju „magnet“ za kristale holesterola i eto problema.

Dakle, više "lošeg holesterola", plus magentizam za isti i eto problema...

 

DISBALANS omega-3 i omega-6 masnih kiselina U ISHRANI

Proces inflamacije (zapaljenja) "na zidovima krvnih sudova" je uzrokovan dominacijom omega-6 masnih kiselina u odnosu na omega-3 masne kiseline... kako po pitanju unosa hranom, tako i kada su u pitanju procesi enzimske obrade na nivou tkiva.

Kritični enzim koji nedostaje, tj. čija je funkcija nedovoljna je d6-desaturaza...koji u telu od ALA (alfa linolenske kiseline) stvara aktivne oblike omega-3 tj. EPA (eikozapentanoična kiselina) i DHA (dokozaheksanoična kiselina)...više omega-6 = više proupalne arahidonske kiselineviše omega-6 masnih kiselina = manje slobodnog enzima za stvaranje EPA i DHA iz ALA.

Savremen način ishrane doveo je do totalnog disbalansa po ovom pitanju...dominacija omega-6 u odnosu na omega-3 od 15:1, a nekada i više...a normalan odnos je 1:1, eventualno 2:1!

Najbolja zaštita od proupalnog uticaja dominacije omega-6 masnih kiselina je dodatni unos (hranom i dodacima ishrani) omega-3 kiselina, uključujući EPA i DHA, kao i ograničenje unosa omega-6.

ODAKLE TOLIKO OMEGA-6 MASNIH KISELINA U NAŠOJ ISHRANI?

Problem je „vodeća” prisutnost ulja koja su bogata omega-6 masnim kiselinama na našim trpezama, kao suncokretovo, kukuruzno , sojino ulje, a tu je i ulje semenki grožđa. A kada svemu tome dodamo i postupak industrijske rafinacije ulja, eto i problema sa trans mastima (hidrogenizacija)... a tu je u "tehnika prženja na dubokom ulju" (pre svega rafinisanom)...kao i „zdravi margarin“ (trans mast de lux), kog imamo u skoro svim slatkišima, grickalicama...

UTICAJ TRANS MASTI

(Be)značajnost trans masti se ogleda u tome što sprečavaju apsorpciju esencijalnih masnih kiselina (omega-3 ), a istovremeno i "zamenjuju" mesta esencijalnim masnim kiselinama u ćelijskoj membrani, tako da menjaju njenu propustljivost (eto jednog od krivaca za insulinsku rezistenciju).

Trans masti dovode i do poremećaja balansa između LDL i HDL-a (transportnih lipoproteina plazme). Podiže se nivo LDL-a , a smanjuje se nivo HDL ( „čistač holesterola”) i tako aktivno učestvuju u nastanku ateroskleroze.

 

 

PROBLEM – LEČENJE POSLEDICE, A NE UZROKA

Većina preporuka vezanih za „probleme sa holesterolom” se svodi na ograničenje ili potpuni prestanak unosa holesterola hranom uz nekada agresivnu terapiju statinima, lekovima koji blokiraju enzim HMG-CoA reduktazu, koji ima centralnu ulogu u produkciji holesterola u jetri.

Statini se čak koriste i preventivno...a njihovo korišćenje nije naivno? Zar ne? Pominje se rabdomioliza (razaranje mišićnog tkiva), oštećenje jetre, problemi sa pamćenjem, čak i dijabetes...kao i smanjen nivo koenzima Q10...

Da li smo se ikada zapitali šta se dešava sa našim telom kada ga u potpunosti lišimo "zlog holesterola"?

Problemi sa pamćenjem, koncentracijom, stanje konfuzije, doprinos demenciji, problemi sa funkcijom jetre...

Ako nemate neki od naslednih poremećaja vezanih za metabolizam holesterola, obratite pažnju na faktore koji od ovog značajnog gradivnog elementa svake vaše ćelije prave "nutritivnog prestupnika"...dve su ključne reči – bez ekstrema po pitanju unosa namirnica bogatih holesterolom ; dobro izbalansiranom ishranom sprečite da od slučajnog svedoka, holesterol postane zločinac...bolje sprečiti, nego lečiti...

 

 Slavisa_profil_pic