Natrijum je svuda oko nas. Samo dva i po kiselina krastavca imaju količinu natriujma neohopdnu za ceo dan. A o suhomesnatim proizvodima, gruckalicama i gotovim jelima da i ne govorimo. Natrijum se dodaje bukvalno svugde radi produženja svežine i roka trajanja.
Natrijum ima važne fiziološke funkcije:
- održava ravnotežu tečnosti u organizmu
- učestvuje u prenosu nervnih impulsa
- utiče na kontrakciju i relaksaciju mišića
Normalno bubrezi održavaju nivo natrijuma u telu – višak se izbaci, manjak se reapsorbuje i tako se održava ravnoteža.
Ipak, kad je prepoterećenje preveliko bubrezi ne izbace višak i antrijum se gomila u telu. On sa sobom uvek povlači i vodu tako da se zapravo telo puni tečnošću. Ova dešavanja teraju srce da radi intenzivnije ne bi li pokrenulo svu tu tečnost i usled njegovog pojačanog rada dolazi i do povećanog krvnog pritiska.
U svetu je već duga pomama za smanjenjem količine natrijuma u ishrani. I to sa razlogom.
1. višak natrijuma povišava krvni pritisak – optimalni pritisak je oko 120/80 mmHg; pritisak preko 140/90 mmHg se smatra povišen tj hipertenzijom. U Vojvodini jedan od 4 odraslih ima povišen krvni pritisak a time i veće šanse za pojavu komplikacija ovog stanja kao što su bolesti srca i bubrega. Smanjenjem pritiska za svega 10 mmHg smanjuje rizik od popuštanja srca za 50%, od moždanog udara za 30%, od srčanog udara za 15% i prevremene smrti za 10%.
2. natrijum utiče i na nastanak raka, pogoršanje astme, nastanak i razvoj osteoporoze, kao i na zadržavanje vode u organizmu.
Evo nekoliko lakih načina da izbegnete prevelik unos natrijuma:
1. jedite više sveže hrane, izbegavajte gotovu hranu
2. kada možete uvek se opredelite za opciju „bez dodate soli“
3. koristite začinsko bilje umesto soli da poboljšat eukus hrane
4. koristite kalijumovu so, ali umereno.
Ako mislite da jedete slanu hranu, razmislite opet - jedna kašika kuhinjske soli ima 2300mg natrijuma – skoro duplo više od preporučenog dnevnog unosa soli.