You are here

Plantarni fascitis

Plantarrnini fasciitis predstavlja bolno stanje stopala uzrokovano upalom pripoja tabanske (plantarne) fascije na donjoj strani petne kosti (calcaneal tuberosity). Tabani fasciitis može uzrokovati značajne bolove, što dovodi do promena obrazaca izvođenja pokreta.
Funkcionalna Anatomija
Plantarna fascija je vlaknasta aponeurosa koja se proteže od unutrašnje strane petne kosti (calcaneus), prema napred gde se prripaja na poprečnim ligamentima metatarzalnih kostiju i na tetivama pregibača prstiju stopala. Središnji deo fasije je najdeblji i najjači deo, i ovaj segment predstavlja mesto nastanka plantarnog fasciitisa. Funkcija plantarne fascije je da pruži statičku podršku za očuvanje luka svoda stopla pri pokretima stopala, kao i da vrši apsorpciju udara u stopala pri kretanju.
Sport-Specifična Biomehanika
Tokom trčanja, vertikalne sile u stopalu dostižu jačinu čak 2-3 puta veće od telesne težine, a plantarna fascija i luk svoda stopala deluju kao shok-absorbujući mehanizam. Pri podizanju pete u strukturi fascje se nagomilava potencijalna energija, koja se pri podizanju prstiju od podloge pretvara u kinetičku.

 

Klinička slika
BolGlavni simptom je pojava intenzivnog oštrog bola u predelu pete sa prvih nekoliko koraka u jutarnjim satima. Bol je lokalizovan prvenstveno na donjem prednjem aspektu calcaneus, ali može zračiti prema napred u težim slučajevima. Takođe, sportista se može žaliti i na pojavu nelagodnosti u predelu pripoja fascije na petnoj kosti u vešernjim satima.
Bol se obično smanjuje sa zagrevanjem, ali se obično vraća nakon aktivnosti. Bol se pojačava sa intenzivnijom aktivnosti, posebno pri sprintu.
Fizikalni nalaz
Pritisak u predelu medijalne kvrge calcaneus-a obično izaziva bol kod plantarnog fasciitisa. U teškim slučajevima, bol može se izazvati palpacijom proksimalnog dela plantarne fascije. Takođe, bol se izaziva pasivnom dorsifleksijom nožnih prstiju, ili pri hodu na petama ili prstima.
Uzroci
Spoljašnji faktori rizika
1) Greške u treningu
Nepravilnosti u programu treninga prestavljaju jedan od glavnih uzroka plantarnog fasciitisa.
Sportaši obično imaju period povećanog intenziteta aktivnosti koji prethodi pojavi simptoma.
Trening eksplozivnosti i brzine, kao i trčanje na usponu predstavljaju rizične oblike treninga za nastanak plantarnog fascitisa.
Trčanje na slabo absorbujućim podlogama predstavlja značajan izvor stresa za plantarnu fasiju.
2)Oprema
Sportisti treba da koriste odgovarajuću vrstu obuće za svoje noge i vrstu sportske aktivnosti.
Sportska obuća brzo gubi svoja zaštitna svojstva, tako da treba biti oprezan i menjati obuću na vreme – jeftinije je promeniti patiku nego lečiti povredu!
Unutrašnji faktori rizika
1) Strukturni
Strukturni faktori rizika uključuju pes planus(ravno stopalo), overpronation, pes cavus (udubljeno stopalo), pronacija stopala, femoralna anteverzija.

Postojanje pes planus ili pes cavus povećava količinu stresa na plantarnoj fasciji koja teži da održi normalni luk stopala.
2) Funkcionalni
Smanjena fleksibilnost mišića gastroknemijusa i ahilove tetive predstavljaju značajan faktor rizika za nastanak plantarnog fascitisa. Smanjena sposobnost dorzifleksije stopala povećava stres opterećenje u predelu strukture plantarne fascije.

3) Degenerativni
Starenje i atrofija masnog jastučića na peti predstavljaju dva degenerativna faktora rizika za nastanak plantarnog fasciitisa.
Program rehabilitacije

Cilj lečenja plantarnog fascitisa je smanjenje upale i uklanjanje faktora rizika. Za smanjenje upale koriste se različita sredstva – lokalna krioterapija, peroralni antireumatici, i na kraju lokalni kortikosteroidi. Veoma je važno analizirati moguće uzroke i ukloniti faktore koji utiču na nastanak uplae plantarne fascije.
a) Akutna faza
- Fizikalna terapija

Prva linija borbe protiv plantarnog fascitisa predstavlja terapija hlađenjem. Nakon završetka treninga, po obavljenom istezanju treba započeti terapiju ledom. Terapija hlađenjem može biti u vidu hladnih kupki i tuširanja, masaže ledom, hladna pakovanja. Hladna masaža se izvodi zaleđenom vodom iz čaše za jogurt, a zatim trlja ledom bolno mesto preko pete, kružnim pokretima i umerenim pritiskom 10-15 minuta.
Ice paketi obično se aplikuju 15-20 minuta, na svakih 2-3 sata. Primena krioterapije može biti efikasna u kombinaciji sa ultrazvukom, kao ikombinacija hladnih/toplih kupki.
Početni program fizikalne terapije za plantarni fasciitis naglašava na prvom mestu kinezioterapiju - istezanje podkolenica zadne lože i istezanje stopala. Vežbe istezanja se izvode sa osloncem na zid, ili sa nogom podigntom pod 90 stepeni za zadnju ložu. Pre početka istezanja obavezno je zagrevanje mišića koji se istežu.

b) Faza oporavka
- Fizikalna terapija
Ova faza obuhvata program jačanja muskulature plantarne stane stopala u cilju korigovanja spuštenosti luka stopala (pes planus) i rasterećenja plantarne fascije. Primenjuju se različite vežbe: vežbe sa peškirom ili elastičnom trakom, vežbe sa klikerima ili kockicama, vežbe tapkanja. Vežbe uz pomoć peškira podrazumevaju suprotstavljanje stopalom sili vučenja peškira rukama ka sebi. Vežba klikerima podrazumeva premeštanje klikera ili kockica skupljenim prstima sa jednog mesta na podu na drugo. Treća vežba se izodi lupkanjem prstima po podu pri čemu je palac sve reme na podlozi.
-Invazivne metode lečenja

Kortikosteroidne injekcije
U slučajevima koji ne reaguju na konzervativan tretman fizikalnim procedurama mogu se primeniti infiltracije kortikosteroida. Pri aplikaciji kortiko preparata uvek treba biti oprezani voditi računa o povećanom riziku od nastanka rupture plantarne fasicje i atrofije masnog jastučeta pete.

Operativno lečenje
U slučajevima koji ne reaguju na terapiju primenjuje se hirurško lečenje. Operacijom se presecaju snopovi plantarne fascije, čime se ona rasterećuje i podstiču se eventualni regenerativni procesi.
Potencijalne komplikacije hirurške intervencije uključuju spuštanje luka stopala usled prekida plantarne fascije.
Ortotski tretman
Dodatni tretman ovog sindroma podrazumeva nošenje različitih ortoza. Pacijenti koji imaju niži luk stopala (pes planus) apsorbuju veću oličinu mehaničkog stresa na nivou plantarne fascije. Na ovome se bazira jedno od bitnih principa lečenja ovog sindroma – podizanje luka stopala. Ovo se postiže upotrebom ortoskih sredstava i jačanjem mišića plantarne (tabanske) strane stopala. Ortoze mogu biti u vidu uložaka, jastučića ili traka za podizanje luka stopala. Takođe, moguća je i primena tejpinga u cilju podrške luku stopala i rasterećenja i smanjenja bolnosti plantarne fascije.
Povratak u trening
Sportisti s dozvoljava bavljenje sportom u meri koliko tegobe dozvoljavaju, a veoma je važno napraviti individualan program treninga kako bi se izbeglo preopterećenje i usporavanje oporavka. Sportista bi trebao početi na 50% od uobičajene udaljenosti ili vremena, uz postepeno povećanje aktivnosti za oko 10% nedeljno.
Komplikacije
U retkim slučajevima, može se desiti spontna ruptura (pucanje) plantarne fascije, posebno nakon lečenja kortikosteroidnim injekcijama.
Prevencija
Zagrevanje pre treninga, obavezno istezanje na kraju treninga i primena leda u bolnoj fazi. Nošenje adekvatne sportske obuće i zamena patika na 400-800 km.
Prognoza
Plantarni fascitis dobro reaguje na lečenje, no potrebno je naoružati se strpljenjem u lečenju ovog neprijatnog sindroma.

Pedja_profile_pic_copy