You are here

Preforsiranost nije uvek ključ uspeha

RABDOMIOLIZA

Prikaz slučaja: U Kliniku za infektivne bolesti u Novom Sadu primljen je devetnaestogodišnji mladić, kod koga je bolest nastupila postepeno, sa malaksalošću, bolovima u mišićima i pojavom tamne boje urina. Bolest je počela četiri dana pre prijema, u toku kvalifikacionog treninga za takmičenje „Može biti samo jedan“. Posle 45 sklekova, 85 „gušterovih letova“ i 60 kolutova, osetio je mučninu i povratio više puta. Odmah se javio lekaru, koji mu je dao simptomatsku terapiju posle čega je prestao da povraća, dok je i dalje imao osećaj blagog zatezanja u mišićima celog tela. Bolovi u mišićima su se pojačali do te mere da više nije mogao da pokreće donje ekstremitete. Sledećeg dana javio se lekaru, uzete su mu laboratorijske analize i zbog patoloških nalaza funkcijskih testova jetre upućen je u Kliniku za infektivne bolesti pod sumnjom na akutni virusni hepatitis. Prilikom prijema u kliničkom nalazu dominirala je uvećana jetra i slezina i izražena palpatorna bolnost mišića ekstremiteta, a u biohemijskom nalazu bile su povišene transaminaze, laktatna dehidrogenaza i kreatin kinaza.

 

Rabdomioliza je klinički sindrom koji nastaje kao posledica oštećenja skeletnih mišića i posledičnog oslobađanja intracelularnog sadržaja u vanćelijski prostor i u cirkulaciju. Karakteriše se oštećenjem bubrežnog sistema, tamnom prebojenošću urina, zastojnim oboljenjem srca i pluća. Rabdomioliza se često pripisuje situacijama intenzivne fizičke aktivnosti, uz toplotu i dehidrataciju tokom aktivnosti. Postoje brojni uzroci rabdomiolize poput: alkoholizma, «crush» povreda (povrede koje nastaju usled zatrpavanja ili uklještenja delova tela, obično ekstremiteta, najčešće u ruševinama), zloupotrebe droga, toksičnih i medicinskih supstanci.

Osoba prijavljuje:

- bol u mišićima, osetljivost i otok lokalno, a prvi znak koji primeti je tamna prebojenost urina. Prateći simptomi su:

- groznica, slabost, mučnina i povraćanje, konfuzija, uznemirenost i anurija (prestanak mokrenja).

 

Teška hiperkalemija (povećanje koncentracije kalijuma) nastaje kao posledica masivne destrukcije mišića, a dovodi do srčanih aritmija i mogućeg srčanog zastoja. Druga rana komplikacija je hipokalcemija (smanjena koncentracija kalcijuma), usled oslobađanja velike količine fosfata iz mišićnih ćelija. Kasna komplikacija rabdomiolize je akutna bubrežna insuficijencija.

Laboratorijska analiza:

Glavni marker rabdomiolize je visoka vrednost enzima kreatin kinaze (CK), koja može da bude povišena i do 500 puta! Drugi važan dijagnostički parametar jeste mioglobinurija (urin tamne boje sa prisutnim hemoglobinom, ali bez eritrocita), ali ne mora uvek da bude prisutna.

 

Nakon treninga dolazi do povećanja ukupne aktivnosti kreatin kinaze koja se održava povišenom unutar 48h tokom perioda odmora. Za razliku od normalnog trenažnog procesa, kao posledica intenzivnih treninga dolazi do povećanja aktivnosti kreatin kinaze unutar 12h od oštećenja mišića, dostiže maksimalne vrednosti 1-3 dana, i vraća na normalan nivo 3-5 dana od oštećenja mišića.

Pored CK, iz mišićne ćelije se oslobađaju i transaminaze (AST, ALT) kao i laktat-dehidrogenaza (LDH). Na samom početku bolesti u serumu se može zapaziti hiperkalemija, hipokalcemija i hiperfosfatemija.

Osnovni terapijski cilj je sprečiti pojavu akutne bubrežne insuficijencije.

Rabdomioliza je potencijalno vitalno ugrožavajuće oboljenje. Od neprocenjive je važnosti rana dijagnostika i adekvatna terapija kako bi se sprečile komplikacije. Najmanje prepoznat uzročnik rabdomiolize kod zdrave populacije je intenzivan fizički napor. Ovo je samo jedan od brojnih stanja u čijoj prevenciji je jako važno da fizička aktivnost bude individualno dozirana i programirana, jer je cilj da se zdravlje unapredi, a ne naruši.

 

 

Literatura:

 

Zhang M (2012). Rhabdomyolysis and its pathogenesis. World J Emerg Med. 3: 11-15

Ružić M, Fabri M, Pobor M, Jovelić A, Lukač D (2009). Rabdomioliza nakon ekstremnog fizičkog napora. Vojnosanit Pregl. 66(9): 754-57.

Zutt R, van der Kooi AJ, Linthorst GE, Wanders RJ, deVisser M (2014). Rhabdomyolysis: review of the literature. Neuromuscul Disord. 24: 651-59.

 

Foto: wikimedia,Wikipedia, Pexels

Aleksandra Branković
Lekar - savetnik za sportske povrede