You are here

Probiotici u sportu

Prvo, koje su to zablude kada su probiotici u pitanju?

Dosta ljudi smatra i dalje da su sve bakterije štetne i da samo pominjanje reči bakterija nužno znači i bolest. Takođe, nije dovoljno piti jogurt da bi se unele neophodne bakterije. To je donekle tačno kod onih proizvoda kod kojih su bakterije unete nakon pasterizacije (pasterizacija zajedno sa “lošim” uništava i dobre bakterije). Vrsta, soj i broj probiotskih sojeva i broj bakterija su veoma važni jer ne deluju svi podjednako. Neki sojevi su dobri za određena stanja i bolesti i njihova je kombinacija uvek bolja. Imamo i specifične probiotske kulture za koje se veruje da su korisne kod fizički aktivne populacije (npr. Lactobacillus helveticus L10). Sve bakterije u ljudskom organizmu mogu se posmatrati kao zajednica zvana „mikrobiota“, gde patogeni i simbiotski mikroorganizmi koegzistiraju u crevima. Crevna mikrobiota broji preko 400 vrsta bakterija čija je ukupna masa od 2-3 kg. (!)

Osnovna uloga probiotika je očuvanje zdravlja, a kroz poboljšanje imuniteta. Bilo koji vid fizičke aktivnosti da je u pitanju, krv i kiseonik se preusmeravaju ka srcu i mišićima, dalje od stomaka. Ponovljeni treninzi na ovaj način mogu dovesti do oštećenja crevne barijere ( epitela sluznice) i posledičnog propuštanja toksina u krvotok.

Šta to zapravo znači?

Kada se naruši ravnoteža između „dobrih“ i „loših“ bakterija u crevima, dolazi od prerastanja određenih bakterijskih sojeva koji se razmnožavaju koristeći prisutne hranljive materije i osoba se razboljeva. To sve zajedno vodi u povećani rizik od bolesti i smanjuje takmičarsku sposobnost.

Koja je uloga probiotika?

Sa jedne strane probiotske bakterije dovode crevnu mikrobiotu u stanje ravnoteže, a druge patogene bakterije moraju da se „takmiče“ za hranljive materije. Sledi da patogeni najverovatnije neće imati šanse da opstanu u crevima koja su već kolonizovana probiotskim bakterijama. Uzimajući ovo u obzir, možemo reći da su creva centralni organ imunskog sistema. Prema Australijskom institutu za asport (AIS), probiotici su svrstani u grupu A (sistem ABCD klasifikacije za suplemente), u kojoj su naučna istraživanja pokazala da suplementi utiču na sportsku sposobnost kada se koriste po određenom protokolu u specifičnoj sportskoj situaciji. Studija sprovedena 2015. godine od strane Udruženja za medicinu sporta Srbije i Antidoping agencije Srbije imala je za cilj da pokaže efekte probiotika korisne po zdravlje sa fokusom na imunitet i naravno sportske performanse. Učestvovalo je 39 sportista stipendista Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije. Studija je trajala 14 nedelja tokom zimskog perioda (najveći rizik od pojave respiratornih infekcija).

Rezultati studije su dokazali da:

  1. Probiotik može da spreči javljanje respiratornih infekcija ( kijavice, zapaljenja ždrela) i stomačnih tegoba, skraćuje njihovo trajanje i olakšava simptome

- sportisti su imali u proseku infekciju koja je trajala tri dana kraće

- prijavljivali su manje simptoma (npr.kijavica koja nije praćena kašljem i povišenom tel. temperaturom

- smanjena je potreba za korišćenjem dodatnih lekova/suplemenata

    1. Probiotik je ojačao imunski sistem- mukozni i serozni imunitet

    - povećanje nivoa INFγ od strane imunskih ćelija- proinflamatornog citokina značajnog za adekvatan odgovor organizma na infekciju

    - smanjenje nivoa IL 10 iz stimulisanih limfocita- ima antizapaljensko dejstvo, sprečava preteranu zapaljensku reakciju i oštećenje tkiva

    - sniženje nivoa TGFβ i posledično olakšanje tenzije i osećaja umora

    - IgA, antitelo koje predstavlja prvu liniju odbrane od mikroorganizama i čiji nivo opada sa fizičkom aktivnošću- probiotik je „očuvao“ određeni nivo antitela i time doprineo održanju mukoznog imuniteta

      1. Statistički je značajno poboljšan subjektivni osećaj snage i energije i smanjen osećaj umora

      Opšte smernice za upotrebu probiotika:

      Kada?

      - u bilo koje doba dana ali najbolje uz hranu ( da bi se obezbedilo preživljavanje probiotskih bakterija u kiseloj sredini želuca)

      - ne uzimati zajedno sa toplim napicima

      - uz antibiotsku terapiju probiotike uzimati dva sata pre ili posle antibiotika; suplementacija još 10-ak dana nakon završene antibiotske terapije

      Naročito za profesionalne sportiste važno da probiotik ne sadrži zabranjene doping supstance (!)

      U kojoj dozi?

      - generalno efektivne doze u rasponu od 108 do 1011

      - prvi efekti se mogu očekivati nakon 14 dana od početka suplementacije ( vreme potrebno probiotskim bakterijama da kolonizuju GI trakt)

      - u početnom periodu suplementacije mogu se javiti neprijatnosti: krčanje i zavijanje creva, nadimanje, učestala stolica; nestaju za par dana

      Koliko dugo?

      - do poboljšanja simptoma – od 2 nedelje do 2 meseca. Duže npr. u slučaju sklonosti sportiste respiratornim infekcijama tokom zimskih meseci

      Iz svega navedenog, probiotici predstavljaju potporu, sprečavaju oboljenje i bitno utiču na kvalitet života kako kod sportista tako i generalno u populaciji zdravih ljudi, i svakako bi ih trebalo uvrstiti u svakodnevnu ishranu u bilo kom obliku koji ostvaruje povoljne efekte na zdravlje, poštujući, kao i uvek, individualni pristup.

      Aleksandra Branković
      Lekar - savetnik za sportske povrede