Prvo, koje su to zablude kada su probiotici u pitanju?
Dosta ljudi smatra i dalje da su sve bakterije štetne i da samo pominjanje reči bakterija nužno znači i bolest. Takođe, nije dovoljno piti jogurt da bi se unele neophodne bakterije. To je donekle tačno kod onih proizvoda kod kojih su bakterije unete nakon pasterizacije (pasterizacija zajedno sa “lošim” uništava i dobre bakterije). Vrsta, soj i broj probiotskih sojeva i broj bakterija su veoma važni jer ne deluju svi podjednako. Neki sojevi su dobri za određena stanja i bolesti i njihova je kombinacija uvek bolja. Imamo i specifične probiotske kulture za koje se veruje da su korisne kod fizički aktivne populacije (npr. Lactobacillus helveticus L10). Sve bakterije u ljudskom organizmu mogu se posmatrati kao zajednica zvana „mikrobiota“, gde patogeni i simbiotski mikroorganizmi koegzistiraju u crevima. Crevna mikrobiota broji preko 400 vrsta bakterija čija je ukupna masa od 2-3 kg. (!)
Osnovna uloga probiotika je očuvanje zdravlja, a kroz poboljšanje imuniteta. Bilo koji vid fizičke aktivnosti da je u pitanju, krv i kiseonik se preusmeravaju ka srcu i mišićima, dalje od stomaka. Ponovljeni treninzi na ovaj način mogu dovesti do oštećenja crevne barijere ( epitela sluznice) i posledičnog propuštanja toksina u krvotok.
Šta to zapravo znači?
Kada se naruši ravnoteža između „dobrih“ i „loših“ bakterija u crevima, dolazi od prerastanja određenih bakterijskih sojeva koji se razmnožavaju koristeći prisutne hranljive materije i osoba se razboljeva. To sve zajedno vodi u povećani rizik od bolesti i smanjuje takmičarsku sposobnost.
Koja je uloga probiotika?
Sa jedne strane probiotske bakterije dovode crevnu mikrobiotu u stanje ravnoteže, a druge patogene bakterije moraju da se „takmiče“ za hranljive materije. Sledi da patogeni najverovatnije neće imati šanse da opstanu u crevima koja su već kolonizovana probiotskim bakterijama. Uzimajući ovo u obzir, možemo reći da su creva centralni organ imunskog sistema. Prema Australijskom institutu za asport (AIS), probiotici su svrstani u grupu A (sistem ABCD klasifikacije za suplemente), u kojoj su naučna istraživanja pokazala da suplementi utiču na sportsku sposobnost kada se koriste po određenom protokolu u specifičnoj sportskoj situaciji. Studija sprovedena 2015. godine od strane Udruženja za medicinu sporta Srbije i Antidoping agencije Srbije imala je za cilj da pokaže efekte probiotika korisne po zdravlje sa fokusom na imunitet i naravno sportske performanse. Učestvovalo je 39 sportista stipendista Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije. Studija je trajala 14 nedelja tokom zimskog perioda (najveći rizik od pojave respiratornih infekcija).
Rezultati studije su dokazali da:
-
Probiotik može da spreči javljanje respiratornih infekcija ( kijavice, zapaljenja ždrela) i stomačnih tegoba, skraćuje njihovo trajanje i olakšava simptome
- sportisti su imali u proseku infekciju koja je trajala tri dana kraće
- prijavljivali su manje simptoma (npr.kijavica koja nije praćena kašljem i povišenom tel. temperaturom
- smanjena je potreba za korišćenjem dodatnih lekova/suplemenata
-
Probiotik je ojačao imunski sistem- mukozni i serozni imunitet
- povećanje nivoa INFγ od strane imunskih ćelija- proinflamatornog citokina značajnog za adekvatan odgovor organizma na infekciju
- smanjenje nivoa IL 10 iz stimulisanih limfocita- ima antizapaljensko dejstvo, sprečava preteranu zapaljensku reakciju i oštećenje tkiva
- sniženje nivoa TGFβ i posledično olakšanje tenzije i osećaja umora
- IgA, antitelo koje predstavlja prvu liniju odbrane od mikroorganizama i čiji nivo opada sa fizičkom aktivnošću- probiotik je „očuvao“ određeni nivo antitela i time doprineo održanju mukoznog imuniteta
-
Statistički je značajno poboljšan subjektivni osećaj snage i energije i smanjen osećaj umora
Opšte smernice za upotrebu probiotika:
Kada?
- u bilo koje doba dana ali najbolje uz hranu ( da bi se obezbedilo preživljavanje probiotskih bakterija u kiseloj sredini želuca)
- ne uzimati zajedno sa toplim napicima
- uz antibiotsku terapiju probiotike uzimati dva sata pre ili posle antibiotika; suplementacija još 10-ak dana nakon završene antibiotske terapije
Naročito za profesionalne sportiste važno da probiotik ne sadrži zabranjene doping supstance (!)
U kojoj dozi?
- generalno efektivne doze u rasponu od 108 do 1011
- prvi efekti se mogu očekivati nakon 14 dana od početka suplementacije ( vreme potrebno probiotskim bakterijama da kolonizuju GI trakt)
- u početnom periodu suplementacije mogu se javiti neprijatnosti: krčanje i zavijanje creva, nadimanje, učestala stolica; nestaju za par dana
Koliko dugo?
- do poboljšanja simptoma – od 2 nedelje do 2 meseca. Duže npr. u slučaju sklonosti sportiste respiratornim infekcijama tokom zimskih meseci
Iz svega navedenog, probiotici predstavljaju potporu, sprečavaju oboljenje i bitno utiču na kvalitet života kako kod sportista tako i generalno u populaciji zdravih ljudi, i svakako bi ih trebalo uvrstiti u svakodnevnu ishranu u bilo kom obliku koji ostvaruje povoljne efekte na zdravlje, poštujući, kao i uvek, individualni pristup.