Terapija masažom je jedan od najstarijih i najjednostavnijih načina lečenja. U svim jezicima reč masaža ima slično značenje. U latinskom jeziku „massa, massare“ znači gnječiti, trljati, pritiskati rukama. U Arapskom reč „massa“ znači pritiskati, dodirivati, pipati. Na sanskritu je to reč „makch“, na hebrejskom „mašež“ znači opipavanje, dok na grčkom „masso“ znači stiskanje rukama. 1813. god. Lepage prvi put u francuskoj literaturi upotrebljava reč „massage“.
Koreni masaže potiču od istočnokineske kulture koja je pre 4700 godina, koristila masažu za ublažavanje bola. Još pre 5000 godina u grobnicama Starih Egipćana pronadjeni su crteži koji opisuju masažu stopala.
Prvi pisani dokumenti u Evropi datiraji sa početka 19. veka. U zapadnoj medicini najpoznatija je švedska tehnika masaže. Ona se vezuje za ime švedskog lekara, dr Per Henrika Linga koji je na osnovu tehnika tradicionalne masaže i vlastitog znanja anatomije i fiziologije prilagodio masažu potrebama savremenog čoveka.
Masaža je izazivanje mehaničkog pomeranja i nadražaja tkiva pritiscima i vibracijama. Efekti masaže se ispoljavaju kako na koži i potkožnom tkivu, tako i na dubljim tkivima kao i refleksnim dejstvom.
Prema načinu izvođenja masaža može biti manuelna (ručna) i aparaturna, pomoću uređaja koji proizvodi vibracije, perkusije i pritiske (vibromaseri i pneumatički aparati).
Kao manuelna tehnika, razlikuje sledeće hvatove: glađenje, trljanje, gnječenje, lupkanje, vibracije.
Poslednjih godina ukazuje se na neosporno povoljno dejstvo masaže, naročito u kombinaciji sa kineziterapijom.
Masaža je podeljena na tri osnovne vrste:
-
medicinsko-terapeutska
-
sportska
-
higijensko-kozmetička
Terapijsko dejstvo masaže može biti:
-
mehaničko (direktno)
-
refleksno (indirektno)
Efekti masaže na organizam:
-
poboljšava elastičnost i regeneraciju kože
-
opušta mišiće
-
smanjuje bol i napetost
-
usporava i produbljuje disanje
-
poboljšava i ubrzava krvotok i limfotok
-
ubrzava metabolizam
-
pospešuje izbacivanje štetnih materija iz organizma
-
deluje na unutrašnje organe
Kontraindikacije za terapijsku primenu masaže:
-
povišena temperatura tela
-
zapaljenjski procesi u organizmu
-
gnojni procesi i promene na koži
-
sve vrste opekotina na koži
-
krvarenje raznih organa i tkiva (hemofilije, menstrualni ciklus)
-
zapaljenje vena i limfnih puteva
-
srčani bolesnici
-
dijabetičari
-
neposredno nakon hirurških zahvata
-
psihijatrijski bolesnici
-
malignitet i sve vrste tumora
Sportskom masažom se smatra ona koja ulazi u sastav treninga i takmičenja zdravih sportista. Primenjuje se pre, za vreme i posle sportskih aktivnosti. Prema nameni, sportska masaža se može podeliti na pripremnu i odmarajuću.
Pripremna sportska masaža ima za cilj pripremu tkiva (ekstremiteta i trupa) i ličnosti sportiste za predstojeće sportske napore. Spada u komponentu sportskog „zagrevanja“ jer ubrzava cirkulaciju krvi i povećava telesnu temperaturu. Druga komponenta, bez koje pripremna masaža gubi vrednost je klasično „zagrevanje aktivnim vežbama oblikovanja i istezanja mišića“.
Pripremna sportska masaža se izvodi manuelno 15-30 minuta pre sportske aktivnosti, a traje 10-15 minuta. Duže traju procedure za trup i ekstremitete, zbog toga se masaža ograničava na ekstremitete koji su kod sportiste izloženi najvećim naporima, dok se ostali segmenti manje obrađuju.
Vrednost uvodne masaže i dalje je diskutabilna jer je i dalje održivo stanovište da je „zagrevanje“ vežbama dovoljno. Bez obzira na postojanje takvih stavova, neosporan je drugi blagotvoran efekat masaže, lokalna i opšta relaksacija, tako dragocene za smanjivanje ili uklanjanje mišićne i psihičke napetosti (treme) koje prate vrhunske sportiste pre važnih takmičenja („startna groznica“).
Odmarajuća sportska masaža se izvodi posle treninga i takmičenja da bi se ubrzala evakuacija produkata nastalih usled intenzivne metaboličke aktivnosti, povećanjem cirkulacije- posebno venske i limfne, ali i arterijske. Priticanjem hranljivih materija i kiseonika, zamoreni mišići se brže oporavljaju i odmore i spremni su da se za kraće vreme ponovo izlože novim sportskim naporima. Pored toga, odmarajuća masaža otklanja grčeve i bolove u mišićima, posle velikih takmičarskih naprezanja. Primenjuje se odmah posle treninga i takmičenja u trajanju od 20-30 minuta, najviše do 60 minuta ako se masiraju i telo i ekstremiteti. Po pravilu se najviše obrađuju ekstremiteti i mišići najviše izloženi naporima (kičmenog stuba i trbuha).
Početkom 5.veka p.n.e., Hipokrat, je zapisao: “Lekar mora biti iskusan u mnogim stvarima, naročito u trljanju. Stvari koje imaju isto ime nemaju i isti efekat. Jer trljanje može učvrstiti jedan labav zglob, a može i olabaviti suviše čvrst zglob.”
Masaža ne može da izleči sve bolesti, ali sigurno može da popravi opšte stanje organizma, ublaži tegobe i ubrza proces oporavka.