You are here

Sportska Masaža

Terapija masažom je jedan od najstarijih i najjednostavnijih načina lečenja. U svim jezicima reč masaža ima slično značenje. U latinskom jeziku „massa, massare“ znači gnječiti, trljati, pritiskati rukama. U Arapskom reč „massa“ znači pritiskati, dodirivati, pipati. Na sanskritu je to reč „makch“, na hebrejskom „mašež“ znači opipavanje, dok na grčkom „masso“ znači stiskanje rukama. 1813. god. Lepage prvi put u francuskoj literaturi upotrebljava reč „massage“.

Koreni masaže potiču od istočnokineske kulture koja je pre 4700 godina, koristila masažu za ublažavanje bola. Još pre 5000 godina u grobnicama Starih Egipćana pronadjeni su crteži koji opisuju masažu stopala.

Prvi pisani dokumenti u Evropi datiraji sa početka 19. veka. U zapadnoj medicini najpoznatija je švedska tehnika masaže. Ona se vezuje za ime švedskog lekara, dr Per Henrika Linga koji je na osnovu tehnika tradicionalne masaže i vlastitog znanja anatomije i fiziologije prilagodio masažu potrebama savremenog čoveka.

Masaža je izazivanje mehaničkog pomeranja i nadražaja tkiva pritiscima i vibracijama. Efekti masaže se ispoljavaju kako na koži i potkožnom tkivu, tako i na dubljim tkivima kao i refleksnim dejstvom.

Prema načinu izvođenja masaža može biti manuelna (ručna) i aparaturna, pomoću uređaja koji proizvodi vibracije, perkusije i pritiske (vibromaseri i pneumatički aparati).

Kao manuelna tehnika, razlikuje sledeće hvatove: glađenje, trljanje, gnječenje, lupkanje, vibracije.

Poslednjih godina ukazuje se na neosporno povoljno dejstvo masaže, naročito u kombinaciji sa kineziterapijom.

Masaža je podeljena na tri osnovne vrste:

  • medicinsko-terapeutska

  • sportska

  • higijensko-kozmetička

 

Terapijsko dejstvo masaže može biti:

  • mehaničko (direktno)

  • refleksno (indirektno)

Efekti masaže na organizam:

  • poboljšava elastičnost i regeneraciju kože

  • opušta mišiće

  • smanjuje bol i napetost

  • usporava i produbljuje disanje

  • poboljšava i ubrzava krvotok i limfotok

  • ubrzava metabolizam

  • pospešuje izbacivanje štetnih materija iz organizma

  • deluje na unutrašnje organe

 

Kontraindikacije za terapijsku primenu masaže:

  • povišena temperatura tela                                 

  • zapaljenjski procesi u organizmu

  • gnojni procesi i promene na koži

  • sve vrste opekotina na koži

  • krvarenje raznih organa i tkiva (hemofilije, menstrualni ciklus)

  • zapaljenje vena i limfnih puteva

  • srčani bolesnici

  • dijabetičari

  • neposredno nakon hirurških zahvata

  • psihijatrijski bolesnici

  • malignitet i sve vrste tumora

 

Sportskom masažom se smatra ona koja ulazi u sastav treninga i takmičenja zdravih sportista. Primenjuje se pre, za vreme i posle sportskih aktivnosti. Prema nameni, sportska masaža se može podeliti na pripremnu i odmarajuću.

Pripremna sportska masaža ima za cilj pripremu tkiva (ekstremiteta i trupa) i ličnosti sportiste za predstojeće sportske napore. Spada u komponentu sportskog „zagrevanja“ jer ubrzava cirkulaciju krvi i povećava telesnu temperaturu. Druga komponenta, bez koje pripremna masaža gubi vrednost je klasično „zagrevanje aktivnim vežbama oblikovanja i istezanja mišića“.

Pripremna sportska masaža se izvodi manuelno 15-30 minuta pre sportske aktivnosti, a traje 10-15 minuta. Duže traju procedure za trup i ekstremitete, zbog toga se masaža ograničava na ekstremitete koji su kod sportiste izloženi najvećim naporima, dok se ostali segmenti manje obrađuju.

Vrednost uvodne masaže i dalje je diskutabilna jer je i dalje održivo stanovište da je „zagrevanje“ vežbama dovoljno. Bez obzira na postojanje takvih stavova, neosporan je drugi blagotvoran efekat masaže, lokalna i opšta relaksacija, tako dragocene za smanjivanje ili uklanjanje mišićne i psihičke napetosti (treme) koje prate vrhunske sportiste pre važnih takmičenja („startna groznica“).

Odmarajuća sportska masaža se izvodi posle treninga i takmičenja da bi se ubrzala evakuacija produkata nastalih usled intenzivne metaboličke aktivnosti, povećanjem cirkulacije- posebno venske i limfne, ali i arterijske. Priticanjem hranljivih materija i kiseonika, zamoreni mišići se brže oporavljaju i odmore i spremni su da se za kraće vreme ponovo izlože novim sportskim naporima. Pored toga, odmarajuća masaža otklanja grčeve i bolove u mišićima, posle velikih takmičarskih naprezanja. Primenjuje se odmah posle treninga i takmičenja u trajanju od 20-30 minuta, najviše do 60 minuta ako se masiraju i telo i ekstremiteti. Po pravilu se najviše obrađuju ekstremiteti i mišići najviše izloženi naporima (kičmenog stuba i trbuha).

Početkom 5.veka p.n.e., Hipokrat, je zapisao: “Lekar mora biti iskusan u mnogim stvarima, naročito u trljanju. Stvari koje imaju isto ime nemaju i isti efekat. Jer trljanje može učvrstiti jedan labav zglob, a može i olabaviti suviše čvrst zglob.”

Masaža ne može da izleči sve bolesti, ali sigurno može da popravi opšte stanje organizma, ublaži tegobe i ubrza proces oporavka.

Aleksandra Branković
Lekar - savetnik za sportske povrede