Metabolizam se odnosi na hemijske (metaboličke) procese koji se odvijaju dok organizam pretvara hranu i napitke u energiju. To je složen proces koji kombinuje kalorije i kiseonik za stvaranje i potrošnju energije.
Šta je bazalna metabolička stopa (BMR)?
Bazalna metabolička stopa se odnosi na minimalni broj kalorija koje su telu potrebne za funkcionisanje dok se osoba odmara. Ovaj iznos varira od osobe do osobe. BMR iznosi 60% do 70% energije koje telo koristi. Telo koristi oko jedne desetine svoje energije za obradu hrane u energiju. Preostala energija podstiče kretanje.
Kako metabolizam utiče na težinu?
Mnogi ljudi krive metaboličke probleme za to što su gojazni ili previše mršavi. Međutim, metabolizam se prirodno reguliše da zadovolji potrebe tela. Retko je uzrok povećanja ili gubitka težine. Generalno, svako ko troši više kalorija nego što konzumira, izgubiće kilograme. I obrnuto, svaka osoba koja unese više kalorija nego što potroši, dobiće na težini.
Koja je razlika između brzog i usporenog metabolizma?
Neko sa brzim metabolizmom sagori puno kalorija, čak i dok je u mirovanju. Ako osoba ima spor metabolizam, onda telo sagoreva malo kalorija.
Studije pokazuju da ljudi sa prekomernom težinom često imaju brz metabolizam. Njihovim telima je potrebno više energije za održavanje osnovnih funkcija tela.
Koji poremećaji utiču na metabolizam?
Postoje ljudi koji imaju endokrine poremećaje koji uzrokuju da metabolizam bude sporiji ili brži. Primeri su hipertireoza, hipotireoza, Kušingov sindrom.
Koji ostali faktori utiču na metabolizam i brzinu metabolizma?
Mnogi faktori mogu uticati na odvijanje metaboličkih procesa. Tu se ubrajaju:
- Mišićna masa. Potrebno je više energije za izgradnju i održavanje mišića nego masti. Ljudi sa više mišićne mase često imaju brže metabolizme koji sagorevaju više kalorija.
- Starost. Starenjem se gube mišići, što usporava metabolizam.
- Pol. Muškarci imaju tendenciju da imaju brži metabolizam nego žene. Imaju više mišićne mase, koštanog tkiva i manje telesne masti.
- Geni. Geni koje nasleđujemo od roditelja u određenoj meri igraju ulogu u veličini mišića i sposobnosti izgradnje mišićne mase. Tako utiču i na metaboličke procese.
- Fizička aktivnost. Hodanje, trčanje i druge sportske aktivnosti uzrokuju da telo sagoreva više kalorija, za razliku od osoba sa sedentarnim načinom života.
- Pušenje. Nikotin ubrzava metabolizam, tako da se sagoreva više kalorija. To je jedan od razloga što osobe kada prestanu da puše mogu dobiti na težini. Ali zdravstvene posledice pušenja (rak, visok krvni pritisak, bolest koronarnih arterija) daleko nadmašuju bilo koju korist koju možete dobiti od sagorevanja nekoliko dodatnih kalorija.
Kako imati zdrav metabolizam?
- Ne preskačite obroke. Metabolizam se brzo prilagođava i troši manje kalorija za telesne funkcije. Ako previše ograničavate kalorije, telo počinje da razgrađuje mišiće za dobijanje energije. Gubitak mišićne mase usporava metabolizam.
- Fizička aktivnost je izuzetno značajna za pravilno odvijanje metaboličkih procesa.
- Prestanak pušenja. Nakon prestanka konzumiranja cigareta, metabolizam može malo usporiti, ali se snižava rizik od raka i srčanih bolesti.
Metabolizam igra kritičnu ulogu u održavanju funkcionisanja tela. Određeni faktori, poput starosti, mišićne mase i fizičke aktivnosti mogu uticati na to kako metabolizam koristi kalorije za energiju. Brz ili spor metabolizam nije značajan faktor dobijanja ili gubitka težine. Težina ima više veze sa unosom i potrošnjom kalorija. Drastično smanjenje kalorija može negativno uticati na funkcionisanje metaboličkih procesa.
Literatura
- Galgani J, Ravussin E. Energy metabolism, fuel selection and body weight regulation. Internat J Obesity. 2008.
- Piaggi P. Metabolic determinants of weight gain in humans. Obesity. 2019.
- Goldman L, et al., eds. Obesity. In: Goldman-Cecil Medicine. 26th ed. Elsevier; 2020.
