You are here

Šta su telesne masti (body fat)?

 

Telesne masti predstavljaju energetski depo organizma. Količina energije (kcal) koje unosimo toko dana, jednim delom se troše za zadovoljenje dnevih energetskih potreba organizma. Količina energije koja je uneta, a prevazilazi dnevne potrebe u energiji, organizam usmerava u drugom pravcu. Energija koja nije potrošena mora biti iskorišćena na neki način, jer ona ne može jednostavno da nestane.

Sav višak energije koji naše telo ne potrši deponuje se kao skladište energije za neke buduće potrebe. To je prirodni mehanizam koji je genetske ugradjen u naše nasledje. Mehanizam  koje imaju sve životinje, ugradjen je za preživljavanje. Depoi energije omogućavaju izvor energije organizma u danima kada nema hrane. Životinje u jesenjem periodu nakupljaju depoe nergije koje koriste u zimskim mesecima. Ti depoi energije se nazivaju u modernom vremenu masne naslage i osobama koje vode računa o fizičkom izgledu i zdravlju nanose mnogo muka.
Dnevni unos energije = dnevna energetska potrošnja + energetske rezerve (masno tkivo)
Telesne masti su:
- potkožne masti (potkožno masno tkivo)
- visceralne masti (unutrašnje masti)
Šta su visceralne masti?
Visceralna masnoća je masnoća koja se nalazi duboko u trbušnoj duplji, ispod mišićnog sloja, i ona oblaže organe poput jetre, bubrega, srca, pankreasa. Ova masnoća se ne može “uštinuti”, a samim tim ni “videti”, za razliku od potkožne masnoće.
Međutim, upravo visceralna masnoća je ta koja je odgovorna za različita patološka stanja(bolesti) poput gojaznosti, povišenog krvnog pritiska, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, pa i nekih malignih oboljenja.

Visceralna masnoća je u određenom procentu neophodna, kako bi obezbedila neophodnu zaštitu unutrašnjim organima koje oblaže. U proseku, kod muškaraca na visceralnu masnoću otpada i do 20 % od ukupne telesne masnoće, dok je kod žena taj procenat znatno manji i iznosi oko 5 – 8 % od ukupne telesne masnoće.Ova razlika u procentima visceralne masnoće između polova je posledica različitog hormonalnog profila muškaraca i žena. Estrogen, koji je dominantno ženski polni hormon, između ostalog ima i lipogenetska svojstva, tj. indukuje skladištenje masnih kiselina u depoe potkožne masti (naročito u predelu butina i zadnjice), čime se sprečava skladištenje masnih kiselina u depoe visceralne masnoće. To je razlog zašto su muškarci skloniji dobijanju “pivskog stomaka” (visceralnih masti) i češće obolevanju od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na suprotni pol. 

Body fat (BF%)
Body fat predstavlja procenat masne telesne mase kao udeo u ukupnoj tesesnoj masi organizma. Procenat BF se određuje kao odnos masne mase prema ukupnoj masi našeg tela. Body fat se određuje različitim metodama:
- mehaničim merenjem metodom kalipera („peške“)
- metodom bioimpedance (elektronski merači telsenih masti BF)
- merenjem CT ili magnetnom rezonancom

Metode koje se u praksi najviše primenjuju su merenje kaliperom i bioimpedancom. Metodom kalipera meri se debljina kožnih nabora. Kožni nabori se mere na različitim tačno odredjenim tačkama (nadlaktica, ledja, stomak, butina...). Metodom bioimpedance se meri brzina sprovođenja električnog impulsa kroz naše telo. Različita tkiva imaju različitu osobinu i karaktereistike sprovođenja, pa se na osnovu toga određuje telesna komozicija našeg tela.
Normalne vrednosti BF% se razlikuju za prosečnog čoveka i za različite sportove. Takođe, razlikuju se vrednosti BF prema polu. Normalne vrednosti BF za prosečne osobe iznosi 15-17% muškarci i 25-27% žene. Kod sportista se vrednosti razlikuju u zavisnosti od vrste sporta. Najniže vrednosti su kod sportova sa težinskim kategorijama, izraženo aerobnih sportova, i sportova sa naglašenom estetskom komponentom. Više vrednosti su kod sportova snage, vodenih sportova. Može se reći da je danas trend da se vrednosti BF kreću na niže, tako da prosečna vrednost koja je merena pre 10godina i danas, pokazuje niže vrednosti BF. Niže vrednosti BF rezultat su modernog načina života i estetskih vrednosti savremenog sportistte, rekreativca i prosečnog čoveka.
Body mass index (BMI)
BMI vrednost predstavlja drugi pokazatelj telesne uhranjenosti organizma. BMI predstavlja odnos telesne mase(TM kg) i telesne visine (TV cm).
Računa se prema formuli BMI = TM/TV2 = (kg/m2)
Što je veća telesna masa to je veća vrednost BMI
. Problem kod BMI predstavlja činjenica da vrednost BMI ne uzima u obzir telesni sastav. Vrednost BMI će biti povišena bez obzira da li sportista ima veću količinu telesne mase koja je mišićna ili masna masa. Kod prirasta mase mišića ili masnog tkiva svejedno se dobija porast BMI. Tako da kod tumačenja BMI treba uzeti u obzir i BF. Normalne vrednosti BMI su od 18,5-24,9 kg/m2. Vrednosti BMI preko 25 predstavljaju prekomernu uhrajenost, a vrednosti preko 30 predstavljaju gojaznost.
Kako da odredite da li imate višak visceralnih masti?

1. Obim struka - metoda koju možete koristiti jeste da izmerite obim struka između zadnjih rebara i gornjeg kraja karlice, po izdisaju.
Ako su dobijeni rezultati:
- 100cm+ za muškarce
- 88cm+ za žene
postoji prisustvo veće količine visceralnih masti u organizmu od normalnog(!)
2. Odnos struka/kukova (waste/hip ratio W/Hr) građa, odnosno odnos obima struka i kukova može nam dati određenu sliku o odnosu masti.
Ukoliko je dobijena vrednost veća od:
-0.8 za žene
- 0.9 za muškarce
postoji veća količina visceralnih masti od normale(!)
Naime, postoji nešto što se zove kritična gornja granica visceralne masnoće (eng. critical visceral adipose tissue threshold – CVATT). Vrednosti visceralne masnoće iznad ove kritične granice vode nastanku metaboličkog sindroma, dijabetesa tipa 2 i drugim zdravstvenim komplikacijama.Hipoteza o postojanju CVATT – a omogućava objašnjenje pojave da postoje ljudi koji su naizgled vitki, sa “normalnim” BMI – om (body mass index) i koji imaju metabolički sindrom (tzv. mršave debeljuce), ali i suprotni slučaj, da ljudi, koji su naizgled gojazni, imaju savršenu krvnu sliku, lipidni profil i dobro zdravlje.
Međutim, postoje određene smernice za potencijalno visoke vrednosti visceralne masnoće, a koje su usvojene od strane većine zdravstvenih organizacija:
– Poželjan procenat visceralne masnoće (u odnosu na ukupnu količinu masti u telu) bio bi 5 % – 9 %.
– Vrednosti visceralne masnoće između 10 % i 15 % u odnosu na ukupnu količinu telesne masnoće se smatraju povišenim, dok se vrednosti od preko 15 % smatraju potencijalno opasnim po zdravlje ljudi i zahtevaju lekarsku kontrolu.
Fizčka aktivnost – lek za višak masti!
Da istopite višak masti - potrebno je kretati se što više!!! Pored smanjenog unosa kalorija - uspeh je zagarantovan jedino POVEĆANJEM POTROŠNJE kalorija! Kad godje to moguće krećite se (stepenice umesto lifta, pešačenje umesto prevoza, kućni poslovi...) - koristite svaku priliku za kretanje. Sedenje zamenite kretanjem!
- Potrebno je 1-2x na dan šetnja 1h do 1,30h umerenim tempom (60-70%HRmax tj maksimalni puls – HRmax se odredjuje 220 - godine života).
Ova vrsta aktivnosti je dokazano najbolja za topljenje masti. Takodje, jutarnja šetnja na prazan stomak (uz šejk) min 30min snažno topi masti....
- Takodje, preporučljivo je kružni trening u teretani 3x nedeljno sa malim težinama, veliki broj ponavljanja, veliki broj vežbi - veliki obim rada/umeren intenzitet - troši kalorije!
- Povećanje mišićne mase povećava bazalni metabolizam tj. potrošnju kalorija u miru (kao i pri kretanju) – što više mišića, oni troše više enrgije! 

Pedja_profile_pic

 

 

Galerija: 



omogućio Pansport Forum