You are here

Upala mišića ili nešto ozbiljnije?

Neretko se dešava da se u toku fizičke aktivnosti ili nakon nje javi bol u potkolenici. Uzroci su različiti i nije svaki bol razlog za odlazak lekaru. Jako je bitna lokalizacija i karakter bola, kada se javlja, koliko dugo traje, kakva je koža iznad bolnog mesta, njena boja, temperatura, prisustvo otoka, da li je bol praćen drugim lokalnim tegobama npr. grčevima, trnjenjem, ili opštim simptomima kao što su malaksalost, povišena telesna temperatura, kašalj, bol u grudima itd.

Potkolenica predstavlja područje u kojem se pojavljuju različiti sindromi prenaprezanja. Ako pođemo od najprostijih, ukoliko postoji duža pauza u trenažnom procesu iza koje sledi trening čak i umerenog intenziteta, često se javlja stanje koje je označeno kao upala mišića. Manifestuje se kroz osećaj izraženog bola u mišićima koji su bili aktivni tokom fizičkog napora dan do dva nakon vežbanja, uz prisutan otok. Najviše zavisi od vrste mišićnog rada, a dokazano da je uglavnom posledica ekscentričnih kontrakcija. Oporavak se ubrzava hladnim oblozima, masažama gelovima za hlađenje, uz vežbe istezanja. Za smanjenje bola često se uzimaju analgetici (andol, paracetamol, aspirin, itd.), ali se ne preporučuju, jer usporavaju proces oporavka mišića. Više se savetuje uzimanje određenih namirnica (đumbir, jabuke, orasi, riblje ulje) kao i dodataka ishrani (magnezijum, melatonin, vitamin D).

Ukoliko bol traje duže od nedelju dana verovatnije je da se radi o povredi tetiva, mišića ili koštano-zglobnog aparata. Često se taj skup povreda objedinjuje kao sindrom trkačke potkolenice.

Navešćemo par najčešćih stanja koja mogu dati bol u potkolenici, koje je jako bitno na vreme prepoznati i sprovesti adekvatan tretman.

Simptomi na koje morate obratiti pažnju

Stres frakture ili još češće stresna reakcija - Siromašna vaskularizacija tibije (unutrašnja kost potkolenice) kao i veoma osetljiv kožni pokrivač (nema mišićnih pripoja na njenoj unutrašnjoj strani) čine prelome veoma teškim povredama. Pri tom, su najčešće u pitanju stres frakture, mada češće još, stresna reakcija na promene trenažnog intenziteta ili površine. Manifestuje se bolom u donjem spoljašnjem delu potkolenice koji se povećava tokom treninga.

Kompartment sindrom može nastati u bilo kom delu potkolenice kao posledica povećanog trenažnog opterećenja, odlikuje se osećanjem pritiska i snažnog bola i žarenja u predelu potkolenice. Bol se ne javlja samo pri vežbanju, već i nakon njega, čak i tokom mirovanja.

Ruptura mišića označava prekid kontinuiteta mišićnih vlakana usled snažne iznenadne koncetrične kontrakcije istegnutog mišića ili prekomernog istezanja. Ruptura dvoglavog mišića lista- tzv. „teniski list“ je stanje koje se karakteriše iznenadnim oštrim bolom u predelu gornje polovine lista, koji se opisuje kao ubod u potkolenicu, praćen otokom, hematomom i nemogućnošću pokreta. Najčešće se javlja kod starijih sportista kod kojih postoje degenerativne promene tetive.

Ruptura Ahilove tetive praćena je oštrim bolom, a javlja se zbog prevelikog momenta sile ili kod starijih osoba kao posledica degenerativnih promena. Onemogućen je hod na prstima.

Ateroskleroza-„taloženje“ masnih naslaga unutar zidova arterijskih krvnih sudova, pogađa i arterije noge. Karakteristična je pojava bola i grčeva (tzv. klaudikacije) u mišićima zadnje strane potkolenice u početku samo u toku aktivnosti. Sa napredovanjem bolesti bol se javlja i za vreme mirovanja. Bol praćena grčevima može biti i posledica oštećenja nervnih struktura.

Proširene površinske vene takođe mogu dati bol, ali njih je lako uočiti jer su tvrde, izuvijane i bolne na dodir i lako uočljive u odnosu na okolnu kožu. Ono što je znatno ozbiljnija varijanta je zapaljenje dubokih vena noge tj. tromboflebitis. Kod duboke venske tromboze značajni su klinički nalazi osetljivog i otečenog lista bez prethodne traume.

U prikrivenim i težim slučajevima postoji mogućnost reflektovanja bola iz slabinsko-krsnog dela kičmenog stuba. Bol u leđima koji je hroničan, nastaje usled nepravilnog stava, kongenitalnih anatomskih anomalija, preopterećenja (posebno usled ponovljenih pokreta pregibanja i opružanja kičmenog stuba), degenerativnih procesa udruženih sa starenjem, lošeg nivoa utreniranosti (nedovoljna pokretljivost, nesramera snage između trbušne i leđne muskulature) i nepravilne tehnike podizanja tereta. Takođe, bol može izazvati i ruptura Bekerove ciste- sinovijalna burza (kesica) u predelu zatkolene jame.

Da bi se izbegle akutne povrede ali i hronična bolna stanja vezana za fizičku aktivnost, važna je adekvatna priprema za trening, koja je ključ prevencije

Prevencija povredama

· zagrevanje i istezanje na početku odnosno, na kraju svake trenažne epizode

· programirana aktivnost koja treba da obuhvati sve mišićne grupe, sa akcentom na vežbe za jačanje trbušne i leđne muskulature

· dobra hidracija, raznovrsna i izbalansirana ishrana kao i planirana suplementacija vitaminsko-mineralnim kompleksima

 

 

Literatura:

Milisavljević M i sar. Klinička anatomija. 2. izd. Institut za anatomiju, Medicinski fakultet, Beograd.  NAUKA, 2002.

Behnke RS (2006). Kinetic Anatomy. 2nd ed. Champaign, IL: Human Kinetics, Inc.

Bytomski JR, Moorman CT (2010). Chapter 9: Ankle and lower leg. In: Oxford American Handbook of Sports Medicine. NY: Oxford University Press Inc: 307-33.

 

Foto: Pexels, Wikimedia

 

Aleksandra Branković
Lekar - savetnik za sportske povrede