You are here

Za bolje pamćenje

 

Tokom studije koja je 2007. objavljena u Neurologiji, naučnici Medicinskog Centra Čikago obavljali su čitavih 5 godina regularne kognitivne testove među više od 700 učesnika (čija je prosečna starost bila 80 godina). Zaključili su da su pojedinci koji su bili kognitivno aktivni u starijim godinama bili u 2,6 puta manjem riziku od demencije i Alchajmeri od onih koji nisu bili kognitivno aktivni.

Potrebna vam je inspiracija za mentalnu stimulaciju? Isprobajte ove aktivnosti da biste državi vaš um aktivnim:

1. naučite neki jezik - prebacivanje sa jezika na jezik predstavlja izazov za mozak i poboljšava mrežu neuronskih puteva

2. krenite na časove muzike - Sviranje ili čitanje muzike predstavlja trening za vaše mentalne mišiće i pomaše da se izgrade: „alternativne konekcije u mozgu koje mogu da nadomeste kognitivna opadanja,“ tvrdi Američka Psihološka Asocijacija.

3. dremnite - Studija iz 2011. godine Kalifornijskog Univerziteta, Berkli, pokazala je da u toku lakog sna i kratkih dremki, „vretena sna“ – brzi pulsevi elektriciteta koji nastaju u toku spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM san) – prenose sećanja i informacije od jednog dela mozga do drugog, oslobađajući tako prostor u mozgu za prijem i zadržavanje više informacija.

 

Ishrana je veoma važna kad je u pitenju pamćenje. Omega 3 masne kisleine nisu dobre smao za vase srce i imunitet već i za zdravlje mozga i celog nervnog sistema. Nedavna studija je pokazala da je nedostatak omega 3 masnih kiselina u krvi povezan sa manjim kapacitetom mozga i lošim izvršavanjem nekih mentalnih zadataka, poput testa pamćenja. Da biste dobili svoju dozu omega 3 measnih kiselina, jedine masnu ribu, kao što je losos tri puta nedeljno, ili uzimajte dnevnu kapsula ribljeg ulja. Pored omega tri za pamćenje su važni i folna kiselina (najviše se nalazi u zelenom lisnatom povćru) i antioksidansi (koji se na primer mogu naći u zelenom čaju).

 

 

 

 

Daniela_potpis_fotografija