Da bismo Vaše iskustvo korišćenja sajta učinili boljim, koristimo kolačiće. Daljim pregledima web stranice pansport.eu, dajete svoj pristanak za korišćenje kolačića. Saznajte više ovde.
» PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA
021/820-555 | 062/111-0-999
na telefon smo dostupni:
(pon-pet 8-16h, sub 8-14h, ned. ne radimo)
Poznato je da preterani unos šećera može da naškodi organizmu. Zaslađeni napici, slatkiši, čak i slana hrana, poput hleba i paradajz sosa može da sadrži šećer, što je štetno za naš organizam. I pored toga što se nalazi u brojnim namirnicama, ipak ga je moguće izbeći. Potrebno je ograničiti unos šećera, zato što prevelik unos dovodi do velikih posledica po zdravlje. Čest unos šećera dovodi do poremećaja prirodne ravnoteže u organizmu. Posledica ovog poremećaja može biti pojava umora, pospanosti, depresije, smanjene koncentracije i lošeg raspoloženja.
U današnje vreme se dosta govori o tzv. dobrim i lošim mastima. Zdrav način ishrane ne podrazumeva da se izbace masti iz upotrebe, već da se bira unos zdravih masti. Masti predstavljaju važan izvor energije koju trošimo tokom svakodnevnih aktivnosti i koja nam omogućava nesmetano obavljanje različitih funkcija u organizmu. Ali, određene vrste masti mogu igrati ulogu u nastanku kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, raka, gojaznosti.
Mlečni čičak je biljka koja je dobila ime po belim žilama na velikim bodljikavim listovima. Jedan od aktivnih sastojaka mlečnog čička koji se zove silimarin ekstrahuje se iz semena biljke. Veruje se da silimarin ima antioksidativni, antiinflamatorni i hepatoprotektivni efeka.
Suplementi na bazi ove biljke se prodaju u vidu oralnih kapsula, tableta i tečnih ekstrakata. Ljudi uglavnom koriste dodatak za lečenje stanja jetre.
Kortikosteroidi su hormonski medijatori koje proizvodi korteks nadbubrežnih žlezda koji su dalje kategorisani na glukokortikoide (glavni glukokortikoid koji telo proizvodi je kortizol), mineralokortikoide (glavni mineralokortikoid koji se proizvodi u telu je aldosteron) i androgene polne hormone (najpoznatiji je testosteron).
Održavanje kardiovaskularnog zdravlja je od suštinskog značaja za seksualno zdravlje. Bolja cirkulacija može dovesti do poboljšanog seksualnog odgovora kod muškaraca i žena. Ovo posebno važi za erektilni odgovor. Zdravlje srca je takođe od vitalnog značaja za izdržljivost. Drugim rečima, ako je dobro za srce i krvne sudove, dobro je i za seksualni život osobe.
Dinje su vrsta povrća ili voća. Jedni smatraju da je dinja povrće zbog svog porekla, dok je drugi smatraju voćem. Bilo kako bilo, dinja je fantastična namirnica koja ima značajna lekovita svojstva za naš organizam i za naše zdravlje. Postoji dosta različitih vrsta dinje,a na vama je da odaberete onu koja vam najviše odgovora. U svakom slučaju, nećete pogrešiti.
Slikovito rečeno ljudsko telo je poput neke male peći- sve vreme ispušta toplotu. Toplota koja dolazi iz tela je posledica obavljanja metaboličkih funkcija koji nas održavaju u životu. Kada telo ispušta mnogo više ili mnogo manje toplote nego inače, pokušava da nam kaže da postoji problem.
Ideju o somatotipizaciji u psihologiji razvio je Šeldon. Somatotipizacija se definiše kao klasifikacija ličnosti u tri grupe na osnovu njihovog tipa tela ili građe; mezomorf, endomorph ili ektomorf. On je pretpostavio da se ovi somatotipovi razlikuju po urođenom fokusu njihovih tela ka razvoju prvenstveno mišića, stomaka, ili nervnog sistema. Priznao je da su ekstremni somatotipovi retki u populaciji i da je većina pojedinaca klasifikovana prema stepenu sklonosti ka svakom somatotipu. Takođe, razvio je ideju o povezanosti između somatotipova i tipa temperamenta.
Valerijana, poznata kao odoljen ili macina trava je višegodišnja zeljasta biljka. Često se naziva „valijumom prirode“, i od davnina se koristi kao efikasan lek kod nervne napetosti, stresa i razdražljivosti. Još su Hipokrat i Galen znali za lekovita dejstva valerijane, i upotrebljavali su je za smirenje i u lečenju nesanice. I u današnjem svetu, ova lekovita biljka se koristi za lečenje istih poremećaja.
Paleo dijeta se pojavila ranih 1980-ih, a zasniva se na dokazima da su u doba paleolita, pre razvoja poljoprivrede, naši preci bili zdraviji nego sa modernom ishranom bogatom prerađenim proizvodima i skrobnom hranom. Šta su jeli lovci sakupljači? Sveže voće, meso, semenke.