Da bismo Vaše iskustvo korišćenja sajta učinili boljim, koristimo kolačiće. Daljim pregledima web stranice pansport.eu, dajete svoj pristanak za korišćenje kolačića. Saznajte više ovde.
» PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA
021/820-555 | 062/111-0-999
na telefon smo dostupni:
(pon-pet 8-16h, sub 8-14h, ned. ne radimo)
Med je prirodni proizvod poznat od davnina po svojim lekovitim svojstvima, a prvi pisani tragovi o medu datiraju iz vremena egipatskih faraona. Koristi se u ishrani, u kozmetici i u medicinske svrhe.
To je jedan od najlekovitijih prirodnih proizvoda na svetu. Ima antioksidantna i antimikrobna svojstva.
Zdrava ishrana može pomoći u smanjenju rizika od razvoja bolesti srca i krvnih sudova, zaustaviti dobijanje na težini i smanjiti rizik od visokog krvnog pritiska. Takođe može pomoći u smanjenju nivoa holesterola.
Uloga ugljenih hidrata (UH) u treningu, zdravlju i dugovečnosti je uvek vruća tema u teretanama i laboratorijama. Mnogi bodibilderi sprovode dijete sa vrlo niskim sadržajem UH kako bi bili isprugani na takmičenjima. Takve dijete često izazivaju anksioznost usled mogućeg gubitka mišićne mase. Treba da nam je jasno: svaka drastična restrikcija energije putem ishrane dovešće do gubitka teško izgrađenih mišića. Ipak, nizak sadržaj UH ne znači nužno i nizak unos energije: manjak UH može biti nadomešten energijom iz masti i proteina.
Kad kažemo „sagorevanje“, doslovno mislimo na gubljenje masnih naslaga. Trening koji se u tu svrhu sprovodi je obično kardio ili HIIT. Do sagorevanja, međutim, može doći i drugačije: uz pomoć mlečne kiseline. Ne radi se o tome da mlečna kiselina (ili laktat) doslovno sagoreva masti – čak ni o tome da samim treningom sagorevate kalorije. Do sagorevanja će doći zbog hormona rasta (growth hormone – GH) – jednog od najmoćnijih hormona za sagorevanje masnoća i očuvanje mišićne mase koje telo proizvodi.
Svaki program treninga svodi se na osnovne činioce: broj treninga, broj serija i, u serijama, broj i brzina ponavljanja. Sve je, na prvi pogled, prosto da prostije ne može biti, i ne ostavlja mnogo mesta varijacijama.
Da li je zaista tako? Možemo li, manipulacijom tim osnovnim činiocima, poboljšati kvalitet treninga i iz njega izvući nove podsticaje razvoju mišićne mase? Da vidimo.
Sportske povrede oka su mnogo češće nego što pretpostavljamo, a oko 10% njih su ozbiljne, mogu dovesti do slepila i pretstavljaju urgentno stanje u medicini. Učestalost povreda oka u sportu je češća kod dece. Istraživanja su pokazala da 30% sportskih povreda oka kod dece ima potencijal za trajni gubitak vida. Povrede mogu biti od blagih do izuzetno teških i bez i sa ozbiljnim posledicama. Dobra stvar je što edukacijom sportista se one u velikom broju mogu prevenirati.
Humus se smatra pravom superhranom iz mnogo razloga. Zdravstvene prednosti humusa su ogromne i bezbrojne. To je bezbedna hrana koja se preporučuje trudnicama i izuzetno je ukusna. Koliko god da je teško poverovati, ovo arapsko jelo postoji hiljadama godina. Dakle, ako niste mnogo naučili o humusu, sada je vreme da saznate. A ako još niste probali ovo jelo, dobro je znati koliko zdravstvenih koristi ono može da pruži.
Vežba „daska“ odnosno plank je dobro poznata vežba među aktivno rekreaktivnim vežbačima. Plank je jedna od najboljih vežbi za jačanje vašeg jezgra i stomaka. Ove vežba jača vaše kukove, donji deo leđa i stomak i poboljšavaju ravnotežu vašeg tela. Koristi se u jogi, profesionalnom boksu, jiu jitsi, MMA i sportovima poput hokeja i fudbala. U jogi, plank je deo „pozdrava suncu“, nekih određenih joga rutina, kao i nekih oblika kardiocentričnih vežbi joge.
Od kada je MMA zauzeo svoje mesto u svetu borilačkih veština, postoji dilema o tome koji je sport najbolji za ovu veštinu. Znamo da je koren današnjeg MMA Brazilski jiu jitsu, međutim, sami borci i veštine iz kojih dolaze su znatno napredovali pa se uvek gleda koji je to sport najvažniji za MMA u cilju opšteg napretka.
Uglavnom kada upotrebljavamo lekove razmišljamo o njihovim neželjenim efektima, ali bez obzira na to retko kad razmišljamo o dejstvu tih lekova na našu kožu. Postoje brojne posledične reakcije kože na unete lekove, među kojima je i fotosenzitivnost, tj. povećana osetljivost kože na UV zrake.