Da bismo Vaše iskustvo korišćenja sajta učinili boljim, koristimo kolačiće. Daljim pregledima web stranice pansport.eu, dajete svoj pristanak za korišćenje kolačića. Saznajte više ovde.
» PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA
021/820-555 | 062/111-0-999
na telefon smo dostupni:
(pon-pet 8-16h, sub 8-14h, ned. ne radimo)
Borovnica je veoma moćno voće i sa razlogom je svrstavaju u grupu super namirnica. Često je nazivaju i kraljem antioksiadanata, a blagodeti i benefiti ovog sjajnog voća su višestruki. Borovnice možete konzumirati na razne načine, u toku sezone, ali i tokom cele godine.
Hajde da vidimo zašto je borovnica toliko snažna i korisna za naše zdravlje i naš organizam.
Hranom u velikoj meri utičemo na zdravlje. Poznajući namirnice, možemo ciljano uticati na unos onih nutrijenata kojima možemo poboljšati funkcionisanje svakog organskog sistema, a u celini organizma. Mehanizam jako važan za naše funkcionisanje jeste kardiovaskularni sistem koji čini srčana pumpa i mreža krvnih sudova koja prožima ceo organizam. Krv koja cirkuliše ovim sistemom ima zadatak da do svake ćelije u organizmu dopremi kiseonik i hranljive materije, a ujedno odnosi metaboličke produkte i ugljen-dioksid, čime održava fiziološku homeostazu.
Ne znam koliko puta sam slušao vežbače koji, polupavši jaje, bacaju žumanca (koja „sadrže mast i holesterol“), i jedu samo belanca. Zašto to rade? Jer, po sopstvenim rečima, „hoće da povećaju unos proteina, istovremeno smanjujući unos masti“ – da povećaju mišićnu masu bez povećanja sala.
Kalijum je veoma važan i neophodan elektrolit za zdravlje i trening. Neophodno je da vaše srce, mišići i nervi funkcionišu pravilno i dobro. Da bi naš organizam normalno funkcionisao, da bi mogli da ispratimo naporne i intenzivne treninge, neophodno je unositi kalijum u predviđenim količinama, od 3500 do 5000 mg dnevno. Nedovoljan unos ovog elektrolita postaje vodeći uzrok srčanihih i kardiovaskularnih bolesti, jer nedostatak kalijuma slabi kontrakciju srca, mišića i nervnih signala. Čak i najbolji sportisti mogu da naiđu na probleme ako imaju deficit kalijuma i neadekvatan oporavak.
Termin glikemijski indeks (GI) je razvijen početkom 80-ih godina prošlog veka kako bi pomogao ljudima, a posebno dijabetičarima i sportistima da održe stabilan nivo šećera u krvi. U pitanju je rangiranje namirnica na skali od 0 do 100 prema stepenu u kojem oni podižu nivo šećera u krvi nakon obroka. Hrana sa visokim glikemijskim indeksom brzo oslobađa glukozu, a to dovodi do brzog porasta nivoa šećera u krvi. Sa druge strane, hrana sa niskim glikemijskim indeksom ravnomernije oslobađa glukozu tokom nekoliko sati, a to pomaže da nivo šećera u krvi bude relativno stabilan.
Kažu da je doručak najbitniji obrok u toku dana. Neka nova istraživanja govore i suprotno. Međutim, način na koji ćemo početi dan određuje njegov dalji tok. Kada je u pitanju hrana, postoje različite opcije i recepture koje se pojavljuju na dnevnom nivou. Ono što je nama bitno predstavlja unos zdravih namirnica, koje će uspešno pokrenuti naš organizma i obezbediti mu neophodne nutrijente za uspešno funkcionisanje tokom dana. Konkretan doručak ne znači i obilan doručak. To su dve različite stvari.
Neka istraživanja pokazuju da što više proteina imamo u ishrani to će biti veća ekskrecija kalcijuma urinom, kao i veća mobilizacija kalcijuma iz kostiju kako bi se izbalansirao „acid load“ uzrokovan „zakiseljavanjem“ ogranizma povećanim unosom proteina.
Namirnice koje unosimo u sebe značajno utiču na naš život i sportske performance. Ako uporedite ljudsko telo sa automobilom, doći ćemo do tačke komparativnosti. Ako unosimo pogrešno gorivo u rezervoar automobila, taj automobile neće otići daleko. Isto je tako i sa ljudskim organizmom. Da bi obezbedili “gorivo” za zdravlje i energiju, moramo znati i prepoznati koje su to namirnice koje nam u tome mogu pomoći. Nijedna hrana nije jednaka, a da bismo bili dobri u svom sportu, moramo je kontrolisati i dobro iskombinovati.
Pristupačna, specifičnog ukusa i mirisa, deo slanih i slatkih poslastica, bundeva (Cucurbita pepo) je nezaobilazna namirnica jesenjih i zimskih trpeza. Ova jednogodišnja zeljasta biljka poreklom je iz Južne Amerike (Meksiko). Narandžastu boju duguje zavidnim količinama luteina, alfa i beta karotina. Može se konzumirati u sirovom obliku, kuvana ili pečena, a na organizam izuzetno blagotvorno utiče i sveže ceđen sok. Pored „mesnatog“ dela koriste se i njene semenke.
Cvekla je sa sigurnošću jedna od najzdravijih namirnica u ljudskoj ishrani. Cvekla nije nužno glavna namirnica u ishrani mnogih ljudi, ali bi verovatno trebala da bude. Ovo jedinstveno korensko povrće može ponuditi širok spektar zdravstvenih blagodeti, od snižavanja krvnog pritiska do poboljšanja sportskih performansi. Takođe sadrži razne hranljive sastojke i jedinjenja koja nećete naći u mnogim drugim namirnicama. Bez obzira da li je jedete ili pijete sok od cvekle, ovo povrće je lako uvrstiti u ishranu.