Da bismo Vaše iskustvo korišćenja sajta učinili boljim, koristimo kolačiće. Daljim pregledima web stranice pansport.eu, dajete svoj pristanak za korišćenje kolačića. Saznajte više ovde.
» PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA
021/820-555 | 062/111-0-999
na telefon smo dostupni:
(pon-pet 8-16h, sub 8-14h, ned. ne radimo)
N-acetil cistein (NAC), je nedavno dobio veliku pažnju zbog svojih zdravstvenih koristi. Dok je NAC dostupan samo u obliku suplemenata, ova aminokiselina se prirodno nalazi u hrani u obliku cisteina. Namirnice koje sadrže najviše aminokiselina u obliku cisteina su: nemasna pileća prsa, ćuretina, tuna, sočivo, jaja, jogurt sa niskim sadržajem masti, seme suncokreta.
Tribulus terrestris (Babin zub) je jednogodišnja zeljasta biljka koja ima dugu tradiciju upotrebe u ajurvedskoj i kineskoj medicini za očuvanje zdravlja.
U novije vreme se najčešće promoviše kao afrodizijak, mada pokazuje i druga blagotvorna i lekovita dejstva na organizam.
Tribulus terrestis se smatra jednim od najjačih suplemenata koji omogućava povećanje snage i mase mišića, a takođe pokazuje i pozitivna dejstva na seksualno zdravlje muškaraca.
Saharin je jedan od najstarijih veštačkih zaslađivača na tržištu. U stvari, koristi se za zaslađivanje hrane i pića više od 100 godina. Međutim, tek 60-ih i 70-ih godina postao je popularan kao zamena za šećer.
U svetu fitnesa i dalje žilavo istrajavaju prevaziđene ideje. Godinama slušamo kako je većini vežbača, zavisno od toga koliko su teški, za optimizaciju sinteze mišićnih proteina (izgradnju novog mišićnog tkiva) dovoljno 25-40 grama proteina po obroku. I sam sam bio zagovornik takvog stava. Ali čovek se uči dok je živ – a nauka napreduje.
Teško je odlučiti koje suplemente odabrati ako nemate osnovno znanje o ovoj temi. Evo male pomoći i podsetnik za pravi odabir.
Gotovo je nemoguće postići savršen unos hranljivih materija bez suplemenata, zbog čega oni I jesu toliko korisni. Obzirom da postoji mnogo specifičnih proizvoda, preporučljivo je znati šta je apsolutno neophodno, jer je većina njih potrebna samo u posebnim slučajevima.
Možda i više od pogubnog uticaja na bubrege, „poznavaoci“ plaše vežbače uticajem proteina na kosti. Tačnije, njihovu gustinu: jer, navodno, preterani unos proteina uzrokuje prekomerno izlučivanje kalcijuma.
Originalno istraživanje objavljeno je 1982. Robert Hini i saradnici pokazali su da, kod sredovečnih žena, gubitak kalcijuma iz kostiju stoji u vezi sa unosom proteina. Baš to istraživanje je doprinelo rasprostranjenom verovanju da je protein štetan za kosti.
Unosite dovoljno proteina i (između ostalog) čuvaćete postojeće i graditi nove mišiće, osećaćete se sitijim i imati koristi od termogeničkog efekta hrane. Sve to su stvari koje popravljaju sastav, funkcionisanje i izgled tela.
Protein je od klučnog značaja za sportiste, posebno bodibildere. Uključen je u veliki broj telesnih procesa bitnih za izgled i performanse. Uprkos svemu tome, neki mu – pa čak i doktori i nutricionisti – i dalje ne priznaju zasluženi značaj. Mnogi čak šire i dezinformacije oko ovog makronutrijenta.
Kao i vitamini, minerali su takođe važan deo našeg tela. Među važne minerale spada magnezijum, koji je neophodan za pravilno funkcionisanje našeg tela. Pošto zbog neuravnotežene ishrane i neidealnog načina života često gubimo prirodne izvore magnezijuma, veoma je važno voditi računa o dodatnom unosu magnezijuma.
Magnezijum je jedan od mikronutrijenata koji igraju mnoge važne uloge u ljudskom telu. Kada je ovaj mineral u nedostataku može se manifestovati u sledećem problemima:
Sve je više ljudi sa zdravstvenim problemima usled stresa, nepravilne ishrane i nedovoljnog kretanja.
Za sve one kojima je zdravlje na prvom mestu, treba znati da ishrana ima veliki značaj za organizam. Jedan od načina za rešavanje problema je korišćenje prirodnih preparata, kao što je maka.
Kazein je protein koji se nalazi u mleku, i čini oko 80% proteina koji se nalaze u ovom životinjskom proizvodu. Dobijanje dovoljno proteina je važno, jer proteini imaju mnogo funkcija. Neke od njih su: učestvovanje u procesu varenja, zaštita od mikroorganizama, obezbeđenje ćelijske strukture.
Postoji 20 aminokiselina koje su organizmu potrebne da bi pravilno funkcionisalo. Devet esencijalnih aminokiselina koje organizam ne može da proizvede moraju se dobiti iz hrane.