Da bismo Vaše iskustvo korišćenja sajta učinili boljim, koristimo kolačiće. Daljim pregledima web stranice pansport.eu, dajete svoj pristanak za korišćenje kolačića. Saznajte više ovde.
» PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA
021/820-555 | 062/111-0-999
na telefon smo dostupni:
(pon-pet 8-16h, sub 8-14h, ned. ne radimo)
Ukoliko ste jedan od onih tinejdžera koji su čuli priče o lošem efektu bodibildinga na rast u tim godinama, onda je vreme da konačno uvidite šta je istina, a šta mit. Nemojte se uplašiti ukoliko pročitate negde da ćete prestati da rastete ako počnete da dižete težine tako rano. Često ćete čuti I kako momci ne rade čučanj jer to “sabija” kičmu. To je laž.
Dragi naši čitaoci, jedan od čestih problema sa kojim se susrećete u toku rada na povećanju mišićne mase je - dokle ići sa unosom ugljenih hidrata, a da se ne "zamastite"?! Jedan od odgovora na ovo pitanje se krije i u mnogo puta ponovljenoj frazi - "osetljivost na insulin".
Mnogo je protivrečnosti na ovu temu... mnogo je zabluda, slepog verovanja brojkama, povodljivosti, uopštavanja...
"Doručak pojedi sam, ručak podeli sa prijateljem, a večeru daj neprijatelju“...ne, to nije samo pravilo hrono ishrane ili neke "moderne dijete", to je osnova vašeg dnevnog nutritivnog statusa."Nije bitno kada jedemo, već šta jedemo", to bi se u slučaju doručka, kao najvažnijeg obroka u toku dana moglo preformulisati u - "bitno je i kada jedemo i šta jedemo". Mnogo je studija rađeno na temu doručka i idealnog vremena za obroke, kada bi ih sve sumirali došli bi do nekoliko bitnih odrednica značajnosti doručka...
Živa je hemijski element koji spada u grupu teških metala. Živa je jedini metal koji se na sobnoj temperaturi nalazi u tečnom stanju. Široko je rasprostranjena u prirodi, tj. u vodi, tlu i vazduhu, u elementarnom, neorganskom i organskom obliku. Ovaj teški metal u svom biogeohemijskom ciklusu stalno kruži u našoj okolini; isparavanjem se prenosi u atmosferu, zatim hidrosferu (vodeni "omotač" naše planete) i posledično u biosferu( živim bićima nastanjenu površinu naše planete).
Vredni smo, vežbamo, dajemo sve od sebe, ali moramo da budemo i svesni rizika i opasnosti koje donosi vežbanje, pre svega ono profesionalno, ali čak i više ono povremeno, rekreativno. Pričaćemo o sportskim povredama, onim lakšim ili težim koje su neminovnost ako telo dovodimo u stanja na granicama mogućnosti, a u želji za što boljim i bržim rezultatima. Sportske povrede najčešće podrazumevaju oštećenje mišića, tetiva,ligamenata, kostiju i zglobova.
Poslednjih nekoliko decenija ne osećamo nikakav strah kada u svoj stomačić pomahnitalo ubacujemo velike količine šećera, aditiva i veštačkih hidrogenizovanih masti skrivenih u zdravim keksićima i grickalicama, industrijski rafinisanim uljima – ali se zato užasavamo žumanaca, svinjske masti, maslaca, kajmaka i punomasnog sira jer su gnusno masni. To je hrana na kojoj su odrastale generacije naših predaka, koje nisu znale šta su kardiovaskularna oboljenja.
Treći mineral po zastupljenosti u ljudskom telu – kalijum (oznaka – K, u periodnom sistemu elemenata), sinonim je za dobro zdravlje. Kalijum je glavni unutarćelijski katjon (pozitivno naelektrisan elektrolit) i s obzirom na svoju koncentraciju i položaj, kalijum ima značajnu ulogu u metabolizmu vode, uspostavljanju elektrolitne ravnoteže, kao i u regulaciji kiselosti (acido-bazne ravnoteže) našeg tela. Dakle, kalijum zajedno sa natrijumom (vanćelijski katjon), pomaže u održavanju ravnoteže tečnosti u ćelijama.
Prostata je žlezda veličine kestena i sastavni je deo muškog reproduktivnog sistema. Smeštena je iza stidne kosti, ispod bešike, a ispred prednjeg zida rektuma. Sekret koji ona proizvodi čini 99 % semene tečnosti... Saznajte koja hrana utiče na njeno zdravlje!
Pistaći (lat. Pistacia vera) su plod drveta pistaća koje može dostići visinu do 10 m i ima listove duge od 10-20 cm. Prirodno stanište ove biljke je jugozapadna Azija. Pistaće nazivaju i kraljevskom grickalicom, ime su verovatno dobili po persijskom kralju Pestehu. Inače, i Kraljica od Sabe je obožavala pistaće. Zapravo, zahtevala je da se cela berba pistaća iz regije kojom je vladala „stavi sa strane” samo za nju (Kraljica od Sabe, koju je pominju Biblija, Kuran i etiopijska istorija, bila je vladar Sabe, koju moderna arheologija smešta u današnji Jemen).