Infarkt miokarda zahteva promenu životnog stila kao sastavni deo terapije. Sama bolest, a i brojni medikamenti dovode do promena u metaboličkim procesima, radu jetre i bubrega, odnosno do promena u celom organizmu. Nakon popuštanja kardiovaskularnog sistema javljaju se otoci, obično na najnižim delovima tela. Oni su posledica zadržavanja natrijum-hlorida (soli) u telu jer se kroz bubrege ne filtrira i izlučuje isti. So se tada zadržava u telu i vezuje vodu koja se gomila.Takođe, može se javiti i povećana koncentracija mlečne kiseline u krvi zbog poremećaja metaboličkih procesa. Iz ovih razloga zaključićemo da je posle infarkta miokarda neophodna pravilna dijeta koja podrazumeva praćenje nekih osnovnih smernica datih od strane kardiologa i dijetetičara.
Idealno, dijeta treba da sadrži:
• Meso i / ili njegove alternative kao što su jaja, tofu, mahunarke i orašasti plodovi.
• Riba – 2 do 4 porcije masne ribe nedeljno, kao što su losos, skuša ili sardine, pomoći će da organizam dobije puno zdravih omega-3 masti koje povoljno utiču na srce. Time se organizam snabdeva sa oko 7 g omega-3 masnih kiselina što je najmanja potrebna količina nedeljno.
• Integralne žitarice - dobar izbor žitarica uključujući integralni hleb, smeđi pirinač, integralne testenine, kinoa seme, ječam, raž, ovas, palentu i kuskus.
• Mleko i mlečni proizvodi - po mogućnosti sa niskim sadržajem masti.
• Zdrave masti - mala količina zdravih masti i ulja iz orašastih plodova, semena, avokada i masne ribe.
• Voda – i izbegavanje slatkih bezalkoholnih pića i alkohola.
• Generalno potrebno je konzumirati 2 porcije voća, 5 porcija povrća i 4 ili više porcije integralnih žitarica - u zavisnosti od energetskih potreba.
Hrana koju treba izbegavati:
• Prekopoteban unos soli - koristiti što manje soli pri kuvanju.
• Slatka hrana –koja može i doprineti povećanju telesne težine.
Praćenjem ovih smernica uz adekvatnu fizičku aktivnost i medikamentoznu terapiju rehabilitacija je znatno uspešnija i šansa za ponovnim infarktom se znatno smanjuje.