Da bismo Vaše iskustvo korišćenja sajta učinili boljim, koristimo kolačiće. Daljim pregledima web stranice pansport.eu, dajete svoj pristanak za korišćenje kolačića. Saznajte više ovde.
» PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA
021/820-555 | 062/111-0-999
na telefon smo dostupni:
(pon-pet 8-16h, sub 8-14h, ned. ne radimo)
Telo gradi mišiće u odgovor na sate treninga – ako poklanjamo dovoljno pažnje oporavku. Sâm trening bukvalno razara telo – dovodi ga u stanje katabolizma, razgrađuje glikogen, mišiće i masti. Ali, pomoću odgovarajućeg ponašanja u kuhinji i sa šejkerom, ovaj destruktivni proces se može preokrenuti i preusmeriti ka rastu mišića.
Hranom u velikoj meri utičemo na zdravlje. Poznajući namirnice, možemo ciljano uticati na unos onih nutrijenata kojima možemo poboljšati funkcionisanje svakog organskog sistema, a u celini organizma. Mehanizam jako važan za naše funkcionisanje jeste kardiovaskularni sistem koji čini srčana pumpa i mreža krvnih sudova koja prožima ceo organizam. Krv koja cirkuliše ovim sistemom ima zadatak da do svake ćelije u organizmu dopremi kiseonik i hranljive materije, a ujedno odnosi metaboličke produkte i ugljen-dioksid, čime održava fiziološku homeostazu.
Živimo u modernom vremenu medija i tehnologije koje nas je naviklo da većinu stvari možemo da dobijemo “odmah”, pritiskom na dugme ili dodirom ekrana. Za najveći deo onoga što je samo generaciji pre nas bio problem i iziskivalo dosta truda, danas imamo olakšice i prečice, a takvu jednu “prečicu” upravo spominjem ovom prilikom - anaboličke steroide.
Ne znam koliko puta sam slušao vežbače koji, polupavši jaje, bacaju žumanca (koja „sadrže mast i holesterol“), i jedu samo belanca. Zašto to rade? Jer, po sopstvenim rečima, „hoće da povećaju unos proteina, istovremeno smanjujući unos masti“ – da povećaju mišićnu masu bez povećanja sala.
U prethodna dva teksta pisao sam uopšteno o tome kako sastaviti svoj individualni plan treninga, tačnije; kolko puta nedeljno trenirati i na šta obratiti pažnju prilikom sastavljanja plana nedeljnih aktivnosti u teretani.
U ovom kao i u nekolko narednih tekstova pozabaviću se konkretnim mišićnim partijama pojedinačno.
Ovaj tekst posvetiću leđima kao jednom od najvećih mišićnih partija uz noge naravno.
Kako odraditi kvalitetan trening bicepsa ? Koje vežbe daju najbolje rezultate? Da li odvojiti poseban dan za ovaj trening ? Ovo su samo neka od mnogih pitanja većine rekreativaca, a u ovom tekstu pokušaću da odgovorim na njih i pomognem vam da što bolje organizujete trening ove mišićne grupe.
Prema jednoj staroj definiciji, sloboda je “sve ono što želimo da uradimo u životu a da time ne ugrožavamo one oko nas i njihove želje i potrebe“. Rekao bih da je ta rečenica nešto najadekvatnije opisu onoga čega treba da se pridržavamo odnosno očekujemo od drugih, kada smo u teretani odnosno vežbaonici.
Najveća tragedija koja može da se desi u sportu je iznenadna smrt sportiste. Iz tog razloga, postoji zakonska obaveza sportskih klubova, sportskih društava, kulturnoumetničkih društava i svih pravno registrovanih sportskih subjekata u okviru čije delatnosti se obavlja redovno intenzivno bavljenje članova intenzivnom fizičkom aktivnošću, da svojim članovima obezbede mogućnost sportskog pregleda dva puta u toku godine.
Kalijum je veoma važan i neophodan elektrolit za zdravlje i trening. Neophodno je da vaše srce, mišići i nervi funkcionišu pravilno i dobro. Da bi naš organizam normalno funkcionisao, da bi mogli da ispratimo naporne i intenzivne treninge, neophodno je unositi kalijum u predviđenim količinama, od 3500 do 5000 mg dnevno. Nedovoljan unos ovog elektrolita postaje vodeći uzrok srčanihih i kardiovaskularnih bolesti, jer nedostatak kalijuma slabi kontrakciju srca, mišića i nervnih signala. Čak i najbolji sportisti mogu da naiđu na probleme ako imaju deficit kalijuma i neadekvatan oporavak.
Termin glikemijski indeks (GI) je razvijen početkom 80-ih godina prošlog veka kako bi pomogao ljudima, a posebno dijabetičarima i sportistima da održe stabilan nivo šećera u krvi. U pitanju je rangiranje namirnica na skali od 0 do 100 prema stepenu u kojem oni podižu nivo šećera u krvi nakon obroka. Hrana sa visokim glikemijskim indeksom brzo oslobađa glukozu, a to dovodi do brzog porasta nivoa šećera u krvi. Sa druge strane, hrana sa niskim glikemijskim indeksom ravnomernije oslobađa glukozu tokom nekoliko sati, a to pomaže da nivo šećera u krvi bude relativno stabilan.