You are here

Mediteranska ishrana za zdravlje i dugovečnost

Mediteranska ishrana se zasniva na tradicionalnoj ishrani ljudi u zemljama mediteranske regije.

Postoji mnogo dokaza koji ovaj način ishrane povezuju sa očuvanjem zdravlja i dugovečnošću.

Studije su pokazale da dugotrajan unos namirnica u okviru mediteranske ishrane ima brojne prednosti: smanjuje rizik od kancera, neurodegenerativnih bolesti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, održava telesnu masu, i generalno omogućava duži životni vek.

 

Ne postoje striktna pravila za ovaj način ishrane, ali mediteranska ishrana podrazumeva: visok unos nezasićenih masnih kiselina (najčešće se primenjuje maslinovo ulje), visok unos integralnih žitarica, umeren unos mleka i mlečnih proizvoda, umeren unos alkohola (pre svega se konzumira crveno vino), nizak unos mesa i mesnih prerađevina. Takođe se obilno konzumiraju voće, povrće, semenke, orašasti plodovi, mahunarke. Potrebno je ograničiti unos svih prerađenih namirnica.

Dakle, mediteranska ishrana je bogata širokim izborom voća i povrća, a ima relativno malo životinjskih proizvoda. Međutim, preporučuje se konzumiranje ribe i morskih plodova najmanje dva puta nedeljno.

Ishrana treba da se zasniva na sledećim namirnicama:

povrće: paradajz, brokoli, kelj, spanać, luk, karfiol, šargarepa, krastavci, krompir, slatki krompir;

voće: jabuke, banane, pomorandže, kruške, jagode, grožđe, urme, smokve, dinje, breskve;

orašasti plodovi i semenke: bademi, orasi, lešnici, semenke suncokreta, semenke bundeve; puter od kikirikija;

mahunarke: pasulj, grašak, sočivo;

integralne žitarice: pirinač, testenine;

riba i morski plodovi: losos, sardine, pastrmka, tunjevina, skuša, ostrige, školjke, rakovi;

meso: piletina, ćuretina, junetina, jagnjetina,

jaja: pileća, prepeličja;

mlečni proizvodi: sir, jogurt, mleko;

začinsko bilje: bosiljak, nana, ruzmarin, žalfija, origano, peršun;

zdrave masti: maslinovo ulje. Maslinovo ulje je glavni izvor masti u ishrani bez koga ne može da se zamisli mediteranska ishrana.

 

Primeri kombinovanja namirnica

 

Navešćemo primere kombinovanja namirnica za svaki od obroka.

Kombinacije za doručak:

-kaša (ovsena sa mlekom ili vodom, voćem, medom, orasima);

-grčki jogurt sa voćem, orasima, medom;

-integralne žitarice sa jogurtom ili mlekom,

-integralni tost sa ekstra devičanskim maslinovim uljem i feta sirom ili sa kuvanim jajima i paradajzom.

Kombinacije za ručak:

-salata (paradajz, zeleno lisnato povrće) sa ekstra devičanskim maslinovim uljem;

-sendvič- integralni hleb, riba u konzervi ili humus ili pileća prsa;

-integralna testenina sa povrćem i ekstra devičanskim maslinovim uljem ili sosom od paradajza.

Kombinacije za večeru:

-supa od povrća;

-pileća prsa sa ekstra devičanskim maslinovim uljem i mešavinom začinskog bilja sa salatom;

- mala porcija teletine, jagnjetine ili govedine sa salatom ili pasuljem.

 

Kao što se može zaključiti, mediteranska ishrana je izuzetno raznovrsna i omogućava zadovoljenje svih potreba organizma za nutrijentima i energijom.

 

Literatura

- https://www.healthline.com/nutrition/mediterranean-diet-meal-plan

-https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/nutrition-and-healthy-eatin...

- https://www.everydayhealth.com/mediterranean-diet/guide/

Nikola Todorov
Lekar - savetnik za ishranu