Vegetarijanstvo obuhvata više varijanti načina ishrane u zavisnosti od toga šta se može, a šta ne može konzumirati. Tako imamo one najliberalnije vegetarijance koji uključuju mleko, jaja pa i meso peradi, i one najkruće koji isključuju apsolutno sve što je životinjskog porekla - vegani.
O tome koliko je veganstvo zdravo napisano je mnogo literature i o tome treba razmišljati nepristrasno.
Činjenica jeste da ima vegeanaca koji obole na isti način kao i oni koji svakodnevno konzumiraju meso.
Sa druge strane, evidentno je da pretežno biljne namirnice donose u telo manje kontaminanata (ostataka teških metala, dioksina, pesticida) zbog činjenice da se toksini pre svega rastvaraju u masnoćama životinjskog porekla.
Dugo je bilo dilema oko toga može li veganski način prehrane osigurati sve neophodne hranjive materije za decu i trudnice. Nakon brojnih studija, stvari su danas mnogo jasnije; ako se pažljivo biraju namirnice, vegetarijanac može opskrbiti svoje telo sa dovoljno proteina (sir tofu, leća, orasi, sjeme sezama itd.), što znači da može pokriti dnevne potrebe u esencijalnim aminokiselinama.
Slično je s izvorima gvožđa; spanać, pasulj, semena i druge tipično veganske namirnice mogu biti solidan izvor, mada valja naglasiti da je apsorpcija gvožđa iz takvih namirnica smanjena u odnosu na animalne izvore. Međutim, apsorpcija gvožđa iz biljnih izvora može se povećati ako se kombinuu s citrusnim plodovima u kojima ima dovoljno vitamina C koji pomaže apsorpciju.
Ne treba zaboraviti da vegeanska hrana ne sadrži holesterol, što naravno nikako ne znači da vegetarijanci ne mogu imati zakrčene krvne sudova.
Kada se radi o veganskom načinu prehrane (totalna apstinencija od namirnica animalnog porekla), potrebno je koristiti pored ostalog i obogaćeno (fortificirano) sojino mleko, kao i neke druge fortificirane proizvode.
