Ravna stopala (pes planus) predstavljaju spuštanje uzdužnog luka stopala. Postoje raziličite vrste i uzroci ovog deformiteta, međutim lečenje ovog deformiteta je potrebno u slučajevima koji su bolni, koji se pogoršavaju, kada posotji fiksiran deformitet ili neki od udruženih poremećaja stopala.
Spušten svod stopala ne predstavlja izolovani poremećaj, već on značajno utiče na dinamičku i statičku funkciju stopala u hodanju. Ravna stopala se karakterišu:
- peta u valgusu (usmerena ka spolja)
- pronacija srednjeg dela stopala (spoljni deo stopala rotiran prema gore – unutrašnja rotacija)
- prednji deo stopala u valgusu (usmeren ka spolja)
Vrste spuštenog stopala:
- urođena ili stečena
- fleksibilan ili fiksiran deformitet
Ravna stopala kod dece
Spušteni svod stopala kod dece se smatra normalnom građom stopala:
- deca imaju slabo zakrivljen uzdužni svod stopala sa valgus petom i pronacijom srednjeg dela stopala pri opterećenju stopala
- pravilno formiran luk stopala se razvija do 10. Godine života
- slabost ligamenata stopala kod dece može biti genetski određena
Ravna stopala kod odraslih
Spušten svod stopala kod odraslih može biti posledica urođene slabosti vezivnog tkiva, stečena slabost mišića stopala ili posledica povreda i oboljenja stopala.
Fiziološka urođena ravna stopala:
- posledica slabosti ligamenata stopala što je genetski predisponirano na rođenju
- 20% odraslih ima spuštena stopala. Većina je fleksibilno i bez tegoba, međutim kod skraćenja mišića lista može doći do pojave bolova u stopalima
Stečena ravna stopala:
- poremećaj funkcije mišića tibialisa posteriora (glavni mišić zadužen za podizanje svoda stopala)
istegnuće ili kidanje ligamenata
- prekid tetive mišića tibialisa anteriusa (podiže stopalo od podloge pri hodu)
Oboljenja uzročnici ravnih stopala:
- dijabetes
- reumatoidni artritis
- prelomi kosti stopala
Faktori rizika za nastanak ravnih stopala
- gojaznost – povećana telesna težina dovodi pojačanog opterećenja na ligamente i mišiće koji održavaju svod stopala u normalno položaju
- zategnuta ahilova tetiva – skraćenost mišića lista kod postojanja ravnih stopala pojačava kontakt ravnih stopala sa podlogom, čime se povećava opterećenje mišića i ligamenata koji održavaju svod stopala
- deformiteti u vidu x kolena (genu valgum) i slabost mišića rotatora kuka doprinose pojavi ravnih stopala
Na šta je važno obratiti pažnju kod ravnih stopala?
- da li su se ravna stopala pojavila nedavno ili postoje od ranije
- da li su stopala ravna obostrano
- da li postoje bolovi prilikom hodanja ili trčanja
- da li postoje drugi bolovi u nogama
- kod fleksibilnih spuštenih stopala pri podizanju na prste dolazi do ispravljanja deformiteta
- ukoliko je nedavno došlo do pojave ravnih stopala, ako spuštenost stopala nije obostrana ili postoje bolovi u stopalima treba obratiti pažnju na mogućnost pojave disfunkcije mišića tibialisa posteriora
Znaci disfunkcije tibialisa posteriora
- bol i otok u predelu iza unutrašnjeg koštanog ispupčenja skočnog zgloba (medijalni maleolus)
- promena oblika stopala
- umanjena stabilnost pri hodu
- nemogućnost izvođenja većeg broja ponavljanja podizanja na prste
Kada je potrebno lečenje ravnih stopala?
- kod novonastalog spuštanja svoda stopala
- kod bolova u stopalaima prilikom hoda
- kod jednostranog spuštanja svoda stopala
- kod postojanja disfunkcije mišića tibialisa posteriora
- kod progresivnog spuštanja svoda stopala
Lečenje ravnih stopala nije potrebno:
- kod dece do 10 godina sa fleksibilnim deformitetom bez tegoba
- kod odraslih kod deformiteta koji je prisutan dugi niz godina, obostrane spuštenosti stopala bez tegoba sa odsustvom progresije deformiteta
Vežbe za ravna stopala
vežbe za ravna stopala izvode se svakog dana u trajanju od 10-15 minuta, pacijent je bez obuće, bosih nogu, vežbe treba izvoditi minimum 2-3 meseca u kontinuitetu. Pacijentu se sugeriše što više hodanja bez obuće, posebno leti po pesku ili šljunku, odnosno po neravnih podlogama. Takođe za simulaiciju neravnih podloga mogu se koristiti i specijalni trenažeri. Najbolje rezultate u lečenju spuštenih stopala je pokazala, prema naučnim studijama, kombinacija vežbi za stopala i nošenja ortotskih uložaka za obuću.
Vežba 1 hod na prstima
Vežba 2 hod na petama
Vežba 3 u sedećem ili ležećem stavu saviti nožne prste na dole prema tabanu, sa zadržajem 10-15 sekundi ponoviti 3 puta
Vežba 4 u sedećem ili ležećem stavu saviti stopalo na unutra sa zadržajem 10-15 sekundi ponoviti 3 puta
Vežba 5 podizanje na prste u mestu
Vežba 6 u stojećem stavu statički zadržaj na spoljašnjoj ivici stopala 15-20 sekundi
Vežba 7 sedeći ili ležeći hvatanje maramice nožnim prstima i podizanje u vis
Vežba 8 sedeći nabiranje maramice nožnim prstima
