
Vitiligo je hronično autoimuno oboljenje koje se manifestuje gubitkom pigmenta ili boje delova kože. Ovo se dešava kada su melanociti - ćelije kože koje prave pigment - napadnute i uništene, uzrokujući da koža dobije mlečno-belu boju.
Kod vitiliga, bele mrlje se obično pojavljuju simetrično na obe strane tela. Ponekad može doći do brzog gubitka pigmenta, a i može da zahvati velike površine.
S obzirom na to koliku površinu kože zahvati mogu se razlikovat podtipovi ove bolest:
· Univerzalni vitiligo- promena boje utiče na skoro sve površine kože.
· Generalizovani vitiligo- mnogi delovi tela su zahvaćeni. promenene često nastaju slično na odgovarajućim delovima tela (simetrično).
· Segmentni- mnogo je ređi i dešava se kada su bele mrlje samo na jednom segmentu ili strani tela, kao što su noga, jedna strana lica ili ruka. Ova vrsta vitiliga često počinje u ranom životnom dobu i napreduje 6 do 12 meseci, a zatim obično prestaje.
· Lokalizovani (fokalni) vitiligo- zahvata jedno ili samo nekoliko delova tela.
· Akrofacijalni- zahvata lice i ruke i oko otvora na telu, kao što su oči, nos i uši.
Znakovi vitiliga uključuju:
- Nejasan gubitak boje kože, koji se obično prvo pojavljuje na rukama, licu i područjima oko otvora na telu i genitalija
- Prevremeno izbeljivanje ili sedenje dlake na glavi, trepavicama, obrvama ili bradi
- Gubitak boje u tkivima koja oblažu unutrašnjost usta i nosa (sluzokože).
Vitiligo može početi u bilo kom uzrastu, ali se obično javlja pre 30. godine.
Kako je vitiligo autoimuna bolest, ljudi sa vitiligom mogu imati veće šanse da razviju i druge autoimune poremećaje. Takođe, osoba sa vitiligom može imati članove porodice koji takođe imaju isti. Iako ne postoji lek za vitiligo, tretmani mogu biti veoma efikasni u zaustavljanju progresije i preokretanju njegovih efekata, što može pomoći da ton kože bude ujednačeniji. Ukoliko primetite bilo koji od znakova obavezno se konsultujte sa svojim lekarom.
Izvor:


