You are here

ANTIOKSIDANSI U AKCIJI – KAROTENOIDI

Nutricionisti nas svakodnevno upozoravaju na važnost zdrave i uravnotežene ishrane sa posebnim naglaskom na povećan unos voća i povrća. Namirnice biljnog porekla bogate su „blagotvornim supstancama” koje štite naš organizam od mnogih uzročnika bolesti.

Karotenoidi su velika grupa žutih, crvenih i narandžastih biljnih pigmenata u prirodi prisutnih u listovima, plodovima i cvetovima voća i povrća, žumancetu jajeta, kao i u nekim „karakteristično obojenim životinjskim vrstama”.

Stvaraju ih svi fotosintetski organizmi( UV zračenje neophodno za “proizvodnju hranljivih materija”), biljke pre svega, kao i neke bakterije, gljivice i alge. Životinje nemaju sposobnost „stvaranja”( sinteze) karotenoida, tako da ih moraju unositi preko namirnica biljnog porekla.

Kod biljaka je biosinteza karotenoida važna za rast i razvoj biljke; karotenoidi imaju ulogu u fotosintezi( biohemijski proces u kome se sunčevo zračenja koristi kao izvor energije za proces pretvaranja neogranskih jedinjenja u organska jedinjenja, tj. od ugljen-dioksida i vode nastaju „prosti šećeri”), „skupljanju svetlosti” i prenosu energije, sprečavanju fotooksidativnih oštećenja biljke i kao prekursori fitohormona( biljni prohormoni) .

Danas je poznato oko 600 karotenoidnih pigmenata. Osnovna podela je na karotene i ksantofile...inače, naš organizam u znatnoj meri „koristi” samo njih šest.

Od karotena to su – beta-karoten, alfa-karoten i likopen, u ljudskom organizmu se pretvaraju u vitamin A( provitaminska aktivnost; provitamini su biološki aktivne materije iz kojih se u organizmu živih bića stvaraju vitamini).

Predstavnici ksantofila( žuti pigmenti) su – lutein, zeaksantin i kriptoksantin ( zajedno sa karotenima ova jedinjenja su uzrok „jesenjoj boji” lišća, jer se zadržavaju zajedno nakon razgradnje zelenog hlorofila).

Karotenoidi se nalaze u raznom voću i povrću, ali namirnice u kojima su njihove koncentracije najviše, možda nisu dovoljno zastupljene na vašem jelovniku...dobro razmislite o promeni jelovnika.

Alfa-karoten se nalazi u šargarepi i bundevi, likopena ima mnogo u crvenom voću (lubenicama, crvenom grejpu i guavi, a najviše u paradjzu).

U tamnozelenom povrću, bundevi i crvenoj paprici nalaze se velike količine luteina i zeaksantina(pigment žutog kukuruza); kriptoksantina ima u mahunarkama, mangu, narandžama i breskvama, nazivaju ga i „glavnim pigmentom mandarine”.

Zeaksantin i kriptoksantin su prisutni i u žumancetu jajeta, eto još jednog razloga za „odbranu žumanca”...

Za najbolji učinak u „prevenciji oboljevanja” poželjno je uzimati dodatke ishrani koji sadrže mešavinu svih šest karotenoida.

DEJSTVO

Glavni “korisni” efekat karotenoida proizlazi iz njihovog antioksidantnog delovanja. Oni štite ćelije našeg organizma od štetnog delovanja “nestabilnih molekula kiseonika” - slobodnih radikala. Iako su karotenoidi strukturno slični, svaki od njih deluje na različita tkiva u organizmu.

PREVENCIJA

Karotenoidi mogu biti „prevencija” od nekih vrsta karcinoma tako što ograničavaju rast malignih ćelija. Tako, npr., likopen „usporava” nastanak raka prostate. Istraživanje sprovedeno na Harvardskom univerzitetu pokazalo je da ljudi koji deset ili više puta nedeljno imaju paradajz u bilo kom obliku „na meniju” (koji je najbogatiji prehrambeni izvor likopena) imaju manji rizik od nastanka karcinoma prostate za skoro 45%. Likopen spada u kategoriju termostabilnih antioksidanasa( otporan na visoke temperature).

Likopen ima potencijalni „pozitivan” učinak i kod karcinoma želuca i drugih maligniteta digestivnog trakta.

Istraživanja takođe pokazuju da visok unos alfa-karotena, luteina i zeaksantina smanjuje rizik nastanka raka pluća, dok alfa-karoten i kriptoksantin imaju takav učinak kod karcinoma grlića materice.

Karotenoidi pomažu i u sprečavanju bolesti srca i krvnih sudova.

U istraživanju sprovedenom na 1300 starijih ljudi dokazano je da ljudi koji konzumiraju najviše hrane bogate karotenoidima, u odnosu na one koji jedu najmanje „takvih namirnica”, imaju upola manju verovatnoću za razvoj bolesti srca i 75% manju verovatnoću za nastanak „srčanog udara”.

Smatra se da svi karotenoidi, a naročito alfa-karoten i likopen, sprečavaju nastanak „oksidisanog” LDL („lošeg”) holesterola, koji se smatra jednim od bitnih faktora rzika na nastanak kardio-vaskularnih bolesti.

PO „CENI JEDNOG”, DOBIJATE VIŠE KORISNIH EFEKATA

Lutein i zeaksantin važni su za zdrave oči. I ostali karotenoidi mogu imati pozitivan učinak na oči, jer smanjuju rizik nastanka nekih bolesti, npr. staračke katarakte( mrene). Istraživanjima je potvrđen zaštitni učinak likopena protiv oksidacijskog oštećenja očnog sočiva i smanjena učestalost nastanka katarakte kod ispitivanih životinja. Istraživanje provedeno na 372 starije osobe pokazalo je najniži rizik nastanka kortikalne katarakte (jedne vrste „staračke mrene”) kod osoba sa najvišim koncentracijama likopena u krvi.

Lutein i zeaksantin smanjuju i degenerativno oštećenje „žute mrlje”( tačka jasnog vida mrežnjače) koje se često sreće u starijoj populaciji.

Jedno novije istraživanje opisuje kako povećani unos likopena do 15 mg na dan tokom deset nedelja pruža znatnu zaštitu od „opekotina od sunca” prouzrokovanih UV zračenjem, iako se ta zaštita sporo razvija.

Naravno, likopen ne treba koristiti kao zamenu za kreme za sunčanje, jer je potrebno vreme da bi se efekti „zaštite” u potpunosti razvili...

SUPLEMENTACIJA

DOZIRANJE: Ako ne jedete mnogo hrane koja sadrži razne karotenoide, birajte suplemente sa mešavinama karotenoida - alfa-karotenom, beta-karotenom, kriptoksantinom, likopenom, luteinom i zeaksantinom.

SMERNICE ZA UPOTREBU: Karotenoide uzimajte uz obroke koji imaju dovoljno masti, jer se oni tako bolje apsorbuju. Ako dnevnu dozu dodataka ishrani na bazi karotenoida podelite na dva dela i popijete ih u različito vreme, organizam će apsorbovati veću količinu karotenoida.

MOGUĆI NEžELJENI EFEKTI

Konzumiranje velikih doza karotenoida, bilo iz hrane, bilo iz dodataka ishrani, može prouzrokovati narandžastu prebojenost kože, naročito na dlanovima i tabanima. Taj efekat je neškodljiv i sa vremenom nestaje uz smanjenje unosa. Iako nema drugih poznatih „nuspojava” povezanih sa upotrebom velikih doza „mešanih” karotenoida, unos velike količine jednog karotenoida može ometati učinak drugog. Čini se da dodaci ishrani koji sadrže samo beta-karoten nemaju potpun profil dejstva kao svih 6 aktivnih karotenoida...ipak 6 je bolje nego 1? Zar ne?

VAŽNO JE NAGLASITI

U trudnoći treba izbegavati upotrebu velikih doza karotenoida.

Slavisa_profil_pic