Elegantno i koordinisano hodanje je privilegija zdravih stopala. Sa zdravim stopalima, po nekim statistikama, rađa se 98% populacije, dok u kasnijem životnom dobu preko 80% dece ima problema sa stopalima. Kao i deformiteti kičmenog stuba, deformiteti stopala uzrokovani su lošim navikama. Neadekvatna obuća bez anatomskog uloška, mekana peta, mali kalup i sl. uz povećanu gojaznost, glavni su krivci za pojavu deformiteta stopala. Deformisana stopala uslovljavaju i mehaničke promene na stopalu. Bol u kolenima, kukovima i kičmenom stubu su realnost kod osoba sa deformitetima stopala.
Biomehanika stopala
Stopala nose i pokreću naše telo, amortizujući udarce o podlogu i prilagođavajući se različitim terenima. Stopalo mora biti dovoljno čvrsto da nosi telesnu težinu, a istovremeno se mora prilagoditi podlozi, ublažiti udarce i omogućiti hodanje, trčanje i skakanje. Stopalo je formirano skeletom od 26 kostiju između kojih se nalaze manje ili više pokretni zglobovi, povezani čvrstim ligamentima i ojačani dugim i kratkim mišićima stopala. Pri stajanju na ravnoj podlozi stopalo ima tri tačke oslonca: zadnja tačka oslonca koju čini petna kost, prednja unutrašnja tačka oslonca koju čini glavica prve metatarzalne kosti i prednje spoljašnja tačka oslonca koju čini glavica pete metatarzalne kosti.
Te tri tačke spojene su lukovima koji formiraju tri svoda:
- unutrašnji uzdužni svod
- spoljašnji uzdužni svod
- poprečni svod
Svodovi stopala se sastoje od masnih jastučića i hrskavičave tvorevine,a svojom anatomskom gradjom imaju značajnu ulogu u funkciji lokomotornog aparata, jer deluju kao amortizeri. Gubljenjem svodova stopalo postaje neelastično, ne amorizuje udarce sa podlogom, ne prilagođava se podlozi... Osim kostiju, u pasivnom održavanju svodova učestvuju i ligamenti, dok su kratki i dugi mišići stopala jedini pravi i aktivni držači svodova stopala. Svakodnevnim hodanjem po ravnom terenu mišići atrofiraju, iz čega proizlazi sve češća pojava spuštenog stopala. Spušteno stopalo spada u statičke bolesti stopala kao što je i udubljeno stopalo, halux valgus, halus rigidus i fasciitis plantaris.
Pravilno razvijen svod stopala karakteriše:
- kruškasti oblik pete
- prednji deo stopala spojen sa petom uskim pojasom
- uočljiv ugao na prelazu iz spojnice u prednji deo stopala
- jasni otisci svih pet prstiju.
1. Ravno stopalo - pes planus
Spuštena stopala kod dece i adolescenata se smatraju jednom od najvažnijih predispozicija za pojavu statičkih problema i bolnih sindroma kičme i nogu kada odrastu.
Posmatrajući boso dete treba obratiti pažnju na:
- položaj stopala
- Ahilovu tetivu
- položaj pete
- izgled unutrašnjeg i spoljašnjeg gležnja
- ivice stopala
- polažaj prstiju i ukupan stav tela
Posledice ravnih stopala su primetne već i kod dece, a u kasnijoj dobi ti problemi postaju izraženiji i bolniji naročito kod nekih profesija (trgovac, frizer…). Bavljenje sportom je ograničeno jer zamor i bol ne dozvoljavaju dugo trčanje, skakanje i slične aktivnosti.
Dinamika formiranja ravnog stopala:
- Nakon druge godine života, stopalo postepeno dobija fiziološki izgled
- Prvi kritični period – faza uspravljanja deteta
- Drugi kritični period – adolescencija
- Od faktora koji su bitni za nastanak deformiteta: povećanje telesne težine, rahitični procesi, malo fizičke aktivnosti, povrede, nepravilna obuća.
U dijagnostičkom pogledu treba razlikovati:
Fleksibilno ravno stopalo
Spušteni svodovi stopala se pojavljuju kao posledica opterećenja telesnom težinom. Fleksibilno spušteno stopalo se može definisati kao stanje, kada pod opterećenjem stopalo dolazi u položaj pronacije uz valgus pete uz gubitak medijalnog uzdužnog svoda.
Pravo ravno stopalo
Prati ga postojanje strukturalne anomalije (valgus pete i supinacija prednjeg dela stopala) zbog srastanja kostiju, skraćenja ligamentarnog aparata kao i zglobnih čaura.
Lažno ravno stopalo
Karakteristično je za decu i do treće godine zbog nakupljenog masnog tkiva na unutrašnjoj strani stopala.
2. Udubljeno stopalo - pes cavus
Slabost mišića zadnje strane potkolenice u odnosu na prednju stranu pokolenice dovodi do poremećaja mišićnog balansa stopala. Plantarni svod stopala je visok zbog spuštanja njegovog prednjeg dela i to uzrokuje pojavu ove izrazito dinamičke deformacije stopala.
Javlja se bol u obliku metatarzalgije, kao i bolni žuljevi na tabanima. Hod je tvrd, neelastičan i ograničena je dorzalna fleksija. Umereno podignuta peta olakšava hod. Primenjuje se kineziterapija sa ciljem istezanja kontrahovane plantarne fascije i skraćenih plantarnih mišića. Prepisuje se ortopedska obuća po otisku. Operacioni zahvat je rešenje u slučaju velikih bolova.
Karakteristike zdrave obuće:
- visina pete do 2,5-3,5 cm
- širina identična širini stopala
- od pete do sredine da bude čvrsta, prednji deo savitljiv
- peta treba da je čvrsta i stabilna
- visina zadnjeg dela dopire do skočnog zgloba
- cipela treba da je 10-12 mm duža od stopala
Za dodatna pitanja posetitie Pansport forum - rado ću vam pomoći .