You are here

Fizička forma nije samo kondicija

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti 1985. god. definisao je fizičku formu kao: „skup karakteristika koje osobe treba da poseduju ili ostvare da bi mogle da učestvuju u nekom obliku fizičke aktivnosti“.

Pored tih elemenata postoje i druge karakteristike fizičke forme kao što su: agilnost, ravnoteža, koordinacija, sila, brzina i vreme reakcije, a koje su značajne za pojam koji se definiše kao fizička forma povezana sa sportskim postignućem.

Fizička forma - definicija 

Fizička forma predstavlja skup karakteristika pojedinca čiji nivo direktno zavisi od učešća u nekom od oblika fizičke aktivnosti. Važno je napomenuti da i genetika igra važnu ulogu kada je u pitanju dostizanje optimalnog nivoa određenog elementa fizičke forme.

Fizička pripremljenost (forma) sastavljena je od merljivih komponenti koje omogućavaju osobi da poboljša svoje aktivnosti u okviru različitih sportskih i svakodnevnih zahteva.

Da li si u formi? 

Fizička forma povezana sa zdravljem predstavlja skup pet različitih i merljivih elemenata.

Kardiorespiratorna forma definiše se kao sposobnost kardivaskularnog i respiratornog sistema da dopreme kiseonik do aktivne muskulature tokom kontinuirane fizičke aktivnosti. Zapravo, kardiorespiratorna forma predstavlja sposobnost organizma da kontinuirano izvodi pokrete velikim grupama mišića umerenog do visokog intenziteta.

Telesna struktura je pojam koji se odnosi na relativni ili procentualni udeo različitih tkiva u sastavu tela (koštanog, masnog i mišićnog) koji su povezani sa zdravljem. Parametar koji se najčešće koristi jeste procenat masnog tkiva.

Mišićna snaga je komponenta forme koja se definiše kao maksimalna sila mišića (mišićne grupe) koja se razvija tokom jedne kontrakcije u cilju prevladavanja spoljašnjeg otpora. U prvim fazama treninga povećanje mišićne snage nastaje kao posledica unapređenja nervne stimulacije mišića i povećanja broja regrutovanih motornih jedinica. U kasnijim fazama, prirast mišićne snage nastaje usled povećane sinteze proteina i miofibrilarne hipertrofije.

Mišićna izdržljivost se definiše kao sposobnost mišića ili mišićne grupe da izvrši ponovljene kontrakcije dovoljne da dovedu do mišićnog zamora ili da održi visok nivo maksimalne mišićne kontrakcije u dužem periodu. Mišićna snaga i mišićna izdržljivost mogu se posmatrati kao jedna komponenta fizičke forme povezana sa zdravljem, odnosno kao mišićna forma. Očigledna promena koju osoba primećuje, kao posledica treninga mišićne izdržljivosti je produženje trajanja treninga bez pojave nelagodnosti i zamora.

Fleksibilnost je element forme koji podrazumeva sposobnost i obim izvođenja pokreta u određenom zglobu. Fleksibilnost je specifična za svaki zglob u organizmu- biti elastičan u jednom zglobu ne znači optimalnu fleksibilnost u drugom zglobu. Određena je prirodom zgloba, stanjem vezivnog tkiva i fascija koje okružuju zglob i mišićnom pokretljivošću. Na stepen fleksibilnosti utiču starost, pol, telesna konstitucija, temperatura i psihološki faktori (stres). Vežbe fleksibilnosti se koriste u periodu zagrevanja u cilju smanjenja rizika od sportskih povreda i povećanja eksplozivnosti mišića. U periodu nakon vežbanja vežbe fleksibilanosti skraćuju trajanje upale mišića, smanjuju povećanu napetost muskulature a preporučuju se i radi smanjenja dismenoreičnih tegoba i bola u donjem delu leđa.

Kondicija i fizička forma 

Nije retkost da pojedinci koji su fizički aktivni provode mnogo vremena unapređujući samo jedan element fizičke forme. Npr. osoba koja trči na duge staze šest dana u nedelji može se smatrati utreniranom (i zaista jeste kada je u pitanju kardiorespiratorna forma), međutim, ta osoba se često odlikuje nivoom mišićne forme i fleksibilnosti ispod optimalnih vrednosti. Iz ovih razloga je neophodno da fizičku formu povezanu sa zdravljem posmatramo kao skup elemenata.

Vežbanje podstiče održavanje i napredak nivoa fizičke forme. Drugim rečima, fizička forma predstavlja merljivu komponentu navika pojedinca po pitanju učešća u fizičkoj aktivnosti i vežbanju.

 

Foto: pixabay, pixabay, flickr.com

Aleksandra Branković
Lekar - savetnik za sportske povrede