You are here

Predoziranje suplementima na bazi ribljeg ulja - opasnosti i posledice

Riblje ulje je od davnina poznato po svojim blagotvornim svojstvima koje duguje bogatom sadržaju omega-3 (EPA i DHA), kao i vitaminima D3, A i E.

Podsetimo se ukratko na neke benefite konzumacije ribljeg ulja, kao i suplemenata na bazi istog:

- doprinos kardiovaskularnom zdravlju (normalizacija lipidnog profila krvi, kao i „antiagregacioni efekat“)

- moćan anti-inflamatorni agens             

- olakšava simptome kod degenerativih bolesti zglobova

- doprinosi zdravlju kostiju, kao i boljem rasploženju

- hormonski balans

- zdrav vid

- adekvatan imuni odgovor

To nije sve, naravno, ali samo ilustrujemo „široko indikaciono područje“ delovanja ribljeg ulja. Ne zabravimo, kada kažemo omega-3 esencijalne masne kiseline u prvom planu su nam α-linolenska kiselina (ALA), eikozapentanoična kiselina (EPA) i dokozaheksanoična kiselina (DHA), sve su polinezasićene i esencijalne. Naše telo ih ne može samostalno proizvesti već se jedino mogu unositi hranom.

Riblje ulje je bogato „aktivnim oblicima omega“, tj. sa EPA i DHA, u biljnim uljima postoji dominantno ALA, što nije „toliko“ loše, jer u našem telu od ALA enzim d6-desaturaza stvara EPA i DHA. Međutim, problem predstavlja ograničena sposobnost formiranja (ograničenje aktivnosti, tj. količine dostupnog enzima) omega-3 masnih kiselina EPA i DHA iz ALA, zato je unos EPA I DHA jako bitan, jer naše telo nije najefikasnije u "obradi ALA biljnog porekla“.

Pomenimo da suplementi omega-3 sadrže obično oko 1000 mg koncentrovanog, prečišćenog, ribljeg ulja, koje je standardizovano u najvećem broju slučajeva na 180mg EPA i 120mg DHA.

Uopštene preporuke kažu da nam je dnevnom nivou potrebno bar 500 mg EPA + DHA. Prema EFSA (European Food Safety Authority) do 5000 mg omega-3 dnevno se smatra bezbednim.

Jedna od frapantnih činjenica koja se tiče „globlnog zapaljenskog procesa“ koji ima karakter sindroma, a razmere epidemije je da je bitan faktor u nastanku istog ishrana. Zapravo je u pitanju pogubna dominacija omega-6 u odnosu na omega-3 esencijalne masne kiseline u ishrani. Uz sve to imamo i trans masti koji dodatno narušavaju balans između proupalnih i protivupalnih agenasa. U ishrani savremenog čoveka taj odnos je 15:1 u korist omega-6, a trebalo bi da bude bar 1:1 u odnosu na omega-3.

Sve u svemu, suplementi omega-3 su postali neminovnost, ali ne bi trebalo preterivati!

Istraživanja pokazuju da omega-3 mogu pomoći u stanju insulinske rezistencije, ali sa druge strane u slučaju megadoziranja kod već „uznapredovalog“ dijebetesa tipa 2 moguće je da dođe do porasta glikemije „našte“ (doze od 8 gr omega-3). Megadoze omega-3 u ovom slučaju su čak i terapijske (prateće hiperlipidemije).

Omega-3 su poznate i po svom antiagregacionom efektu, tj. u prevenciji nastanka tromboze. U slučaju megadoziranja (1000-5000 mg) je pokazana veća verovatnoća za pojavu episatkse (krvarenja iz nosa). Najveći problemi, fatalni, nastaju kod terapije oralnim antikoagulansima (kumarinski derivati), kao i heparinima (operacije…).

Megadoziranje omega-3 suplementima može dovesti i do pada krvnog pritiska, naročito kod osoba koje već imaju hipertenziju (kod zdravih osoba je uočena ređa pojava). Problemi mogu biti izraženiji zbog interakcija sa lekovima, antihipertenzivima (dnevno 4-6 gr omega-3).

Velike doze suplemenata na bazi ribljeg ulja mogu dovesti i do digestivnog diskomfora. Najčešće imamo pojavu gorušice, kao i gastro-ezofagealnog refluksa, nešto ređe se javljaju dijareja, kao i nadutost. Može se reći da su pomenuti znaci „otežanog varenja“ simptomi prevelike doze ove grupe suplemenata.

Negde se mogu naći tvrdnje da megadoziranje omega-3 može dovesti i do većeg rizika za pojavu hemoragičnog moždanog udara („izliv krvi u mozak“) zbog svog antiagregacionog efekta. Ali ne zaboravimo da je primarni uzrok svega - ruptura, tj. prskanje krvnog suda kao posledica naglog skoka krvnog pritiska i popuštanja krvnog suda kao posledica aterosklerotične promene, aneurizme ili pak nekog defekta zida krvnog suda.

Suplementi omega-3 na bazi ribljeg ulja (bakalar u prvom redu) mogu imati i nešto veći sadržaj vitamina A, pa kod hronične konzumacije većih doza može doći do pojave hipervitaminoze ovim vitaminom. Inicijalno simptomi mogu biti „uopšteni“ - vrtoglavica, mučnina, bolovi u zglobovima i iritacija kože, sa vremenom može doći i do ozbiljnijeg oštećenja jetre.

Kao što vidimo suplementi na bazi ribljeg ulja spadaju u bezbednije, ali uvek bi trebalo obratiti pažnju na „pridružene“ hronične bolesti ili stanja gde je moguće da „neumereno suplementiranje“ omega-3 nanese više štete nego li koristi.

 

 

Za izradu teksta korišten materijal:

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2707115/ 

https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2903/j.efsa.2012.2815

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4548432/ 

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8339414

https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S002234760581666X

 

Foto:HD Wallp., Flickr

 

Galerija: 
Slaviša Stojić
Lekar - savetnik za ishranu