You are here

VREME JE ZA MARGARIN REVOLUCIJU

Mnogo je uzroka nagona za povraćanje, ono što kod mene, kao lekara koji je savesno i odgovorno položio Hipokratovu zakletvu izaziva taj nagon "ogavnosti" su izjave nekih kolega, lekara, o tome kako je margarin - zdrava, dijetalna i nadasve kvalitetna namirnica koja se preporučuje kao izvor zdravih "biljnih masti"( navodno izvor polinezasićenih masnih kiselina), čak joj se pridaju i kardio-protektivna svojstva?!

Margarin je namirnica koja se nalazi u frižideru skoro svakog domaćinstva u našoj zemlji. Danas je gotovo nemoguće pronaći peciva, pite, kolače, grickalice, "zdrave” keksiće, čokolade, uopšteno, skoro sve slatkiše koji u svom sastavu nemaju ovaj nutritivni otpad - MARGARIN

Zapitajmo se sa pravom koliko je margarin zdrav da bi imao tako široku primenu u prehrambenoj industriji i domaćinstvu ili je to još jedan jeftini industrijski proizvod oko kog se obrće velika zarada. Pa da, sve se vrti oko profita, masnih i slasnih honorara i zarada, a najmanje je bitno zdravlje nacije i čovečanstva uopšte!!!

Margarin je izvorno stvoren pre oko 150 godina u Sjedinjenim Američkim Državama kao jeftino i efikasno sredstvo za tov ćurki na velikim farmama. Kada je počeo da se daje kao dodatak uobičajenoj hrani za živinu, poboljašan je prinos, ali dodatak margarina je izazvao značajno skraćenje životnog veka tovljenika...pravi pomor tovne živine! 

I sada na scenu stupa čuvena priča o prokletom profitu!

Ljudi koji su prvi investirali novac u ovaj poduhvat, nastavili su dalja istraživanja kako bi povratili uloženi novac. Margarin je tada bio potpuno bele boje, ni najmanje nalik današnjem. Naknadno su mu (između ostalog) dodali žutu boju i nekoliko drugih sastojaka za poboljšanje ukusa i mirisa.

Margarin se pojavio 1869. godine, tada je reklamiran kao višestruko jeftinija zamena za puter, namenjen siromašnoj radničkoj klasi.

Ako sam siromašan, ne znači da treba da budem lišen svih prava, kao prava na život i rad”...

Proleteri sveta, UJEDINIMO SE...radni narode, VREME JE ZA MARGARIN REVOLUCIJU!!!

Margarin, iako je trebalo da bude zamena maslacu(puteru) nema ništa zajedničko sa njim. Otkako je ratarstva na planeti Zemlji, čovek je upotrebljavao maslac (puter) kao DOKAZANO prirodnu, hranljivu i zdravu namirnicu. Margarin je nešto sasvim drugo, potpuno neprirodan, nejestiv i štetan proizvod koji nikako ne bi trebalo nazvati prehrambenom namirnicom, već otpadom!

Hidrogenizovane biljne masti iz margarina dobijaju se iz ulja soje, palme, kukuruza, kanole (repice), semenki pamuka… Iako se veruje da neka od ovih ulja uopšte ne pogoduju ljudskom organizmu, ona se procesom hidrogenizacije pretvaraju u margarin.

Nakon što se pomešaju sva ulja u njih se dodaje fini prah od nikla – izuzetno toksičnog elementa koji služi kao katalizator u procesu hidrogenizacije. Neki proizvođači koriste druge vrste katalizatora (najčešće aluminijum), ali svi do jednog su toksični.

Hidrogenizacija je proces u kojem se rafinisana ulja (nezasićene masti u njima), uz dodavanje vodonika pri visokim temperaturama i metalnih katalizatora u prahu, pretvaraju u čvrstu mast koja ostaje stabilna i na sobnoj temperaturi.

Obavezno obratite pažnju na sastav namirnica pri kupovini, bićete neprijatno iznenađeni, da većina takozvanih „zdravih prehrambenih proizvoda“ sadrži margarin!

Hm, a šta je glavni problem u procesu hidrogenizacije? ...trans masne kiseline, one su zaslužne za trajnost i potrebnu čvrstinu proizvoda!

Trans masne kiseline nastaju i tokom nekih drugih procesa, poput prženja na dubokom ulju, kao i industrijske rafinacije biljnih ulja( produžavanje trajnosti). Ove kiseline se "ne otapaju" i ne razgrađuju u ljudskom telu i teško ih je izlučiti iz organizma!

Ovim procesom se produžava trajnost navedenih proizvoda, ali šta je sa vašim životnim vekom?

(Be)značajnost trans masti se ogleda u tome što sprečavaju apsporpciju esencijalnih masnih kiselina (omega-3 i omega-6), a istovremeno i zamenjuju mesta esencijalnim masnim kiselinama u ćelijskoj membrani, tako da menjaju njenu propustljivost.

Sve to onemogućava normalan transport glukoze u ćelije i na taj način dolazi do insulinske rezistencije.

Posle oborka nivo glukoze u krvi raste, insulin ima funkciju da glukozu uvede u gladne ćelije. Pošto ćelijska membrana postaje nepropustljiva za glukozu, pojačava se lučenje insulina, što sa vremenom dovodi do "sagorevanja" ćelija koje proizvode insulin u pankreasu (beta ćelije Langerhansovih ostrvaca) i razvoja dijabetesa tipa 2.

Trans masti dovode i do poremećaja balansa između LDL i HDL-a (transportnih lipoproteina plazme). Podiže se nivo LDL-a (lipoprotein niske gustine koji transportuje holesterol od jetre ka periferiji, krvnim sudovima npr.), a smanjuje se nivo HDL („čistač holesterola”) i tako aktivno učestvuje u nastanku ateroskleroze.

Ateroskleroza predstavlja bolest savremenog doba koju karakteriše formiranje ateroma, tj.masnih plakova na zidovim krvnih sudova, što dovodi do posledičnog smanjenja protoka, koji sa vremenom može da dovede do angine pektoris, infarkta miokarda, šloga, kao i trombo-embolijskih komplikacija.

I tako zločin proizvodnje margarina ide dalje...

Nakon procesa hidrogenizacije(„hidrogenizovana biljna mast”, pogledajte sastav industrijski obrađenih prehrambenih proizvoda koje koristite) sirova masa margarina je smrdljiva lepljiva prljavo-siva masa puna grumenja. Da bi se masa homogenizovala dodaju se emulgatori nalik na sapun. Nakon dodatka emulgatora i razbijanja grumena, hidrogenizovana masa sirovog margarina se čisti parom visoke temperature pod pritiskom kako bi se otklonio smrad hemikalija. Ovaj proces se naziva dezodorizacija, jer se u margarinsku masu dodaju različiti hemijski aditivi kako bi margarin mirisao jestivo.

Nakon kupanja parom, margarin se, uz pomoć hemikalija i veštačke vrste gline, izbeljuje kako bi izgubio prljavo-sivu boju, a nakon toga mu se dodaje žuta prirodna boja koja liči na boju putera. Ujedno, to je i jedina sličnost između margarina i putera.

Konačno, margarin više ne smrdi i nije sive boje, ali ukus mu je još uvek nejestiv i odvratan. Tada se margarinu dodaju sintetički vitamini, pojačivači ukusa, arome i različiti konzervansi.

I svo to šminkanje daje etikeciju zdravog margarinu.

Dakle, vaš margarin ima veštački ukus, miris i boju...sve je veštačko u našem dragom margarinu...a postoji još nešto što je zanimljivo, ne samo za stručnjake, već i za obične laike, da je u molekularnoj strukturi margarin za samo za jedan molekul različitog sastava od meke plastike, a pored toga ima čak 27 sastojaka kao i uljane boje za industriju i domaćinstvo...

Pa šta mi to jedemo?

U margarinu se (zvanično) mogu pronaći ostaci sledećih opasnih hemikalija:

- ekstrakcijski heksan, koji je neurotoksičan
- Poliaromatični ugljovodinici ( sa dokazano kancerogenim učinkom)
- metanol ( sećate se čuvene afere "zozovače" i serije trovanja metanolom)
- metali (nikl, aluminijum ili neki treći) kao katalizatori kod hidrogenizacije
- aceton
- fosforna kiselina, veoma jaka i opasna
- sredstva za izbeljivanje
- kaustična soda

Iako je jako teško poverovati u proces stvaranja nutritivnog frankenštajna - margarina, činjenice o njemu moraju postati javne i opšte poznate, kako bismo sami mogli odlučivati o tome šta ćemo unositi u sebe! NEZNANJE JE BOLEST!

Bez obzira na dobru reklamnu kampanju „margarin lobija”...

Vreme je za buđenje iz nutritivnog Matriksa, ja nisam vaš Neo, ali želim da vas probudim, dosta ste spavali otvorenih očiju, dosta ste verovali u zablude kojima se hrani vaše telo i um...VREME JE ZA REVOLUCIJU!

Ako mi ne verujete probajte jedan eksperiment u kućnim uslovima...

Kupite pakovanje margarina i ostavite ga otvorenim u garaži ili na nekom mračnom mestu. Nakon nekoliko dana, primetićete nekoliko stvari:

- ni jedna muva, pa čak ni one dosadne sitne voćne mušice, nece ni prići margarinu...

- margarin se neće pokvariti,a ni promeniti miris, a to je zato što nema nikakvu hranljivu vrednost, pa zato ništa neće narasti na njemu; ni gljivice, ni bakterije…A zašto? Zato što  je margarin gotovo plastika (uporedite strukturu, koja je "zamalo bliska").

Da li biste rastopili svoju plastičnu posudu i namazali je na krišku hleba?

Jedan od velikih problema je i to što se u deklaraciji proizvoda( nutrition facts) jasno ne razgraniče (poli)nezasićene masti i trans-masti, tj. zasićene i „ostale”? To ipak nije isto? Pre i posle hidrogenizacije "biljnih ulja"?!

Eh, sada na scenu stupa i licemerno-odgovorno ponašanje proizvođača koji se čak trude da isključe proces hidrogenizacije iz proizvodnog procesa margarina, pa se koriste i razni drugi postpupci "razbijanja masti i slučajnog spajanja masnih kiselina",uz pomoć natrijum-metilata( metanol), ali i te masti su "hibridne" i našem telu totalno neprepoznatljive! Tj. proces interesterifikacije...gde se npr. jedna polinezasićena masna kiselina zamenjuje zasićenom masnom kiselinom(koja daje čvrstinu masti) i eto dobili smo još jednu mutant-mast koju naše telo ne prepoznaje, ali koja nema trans-masnih kiselina i onda je zdrava (ako ste teletabis)...i eto MARGARINA BEZ TRANS MASTI...ali ti isti margarin lobiji nas truju pričama kako je svinjska mast, puter i uopšte, kako su prirodne zasićene masti loše za nas...a veštačkim putem dobijene zasićene masti su zdrave?!

POZIVAM VAS NA NEPOSLUŠNOST...

VREME JE ZA MARGARIN REVOLUCIJU...ili sve navedeno nije bilo dovoljno da vas trgne?! Kad margarin nije bio dovoljno dobar za ćurke...mislite da je dovoljno dobar za vas i vašu decu?

Slavisa_profil_pic