You are here

Možemo li zaustaviti vreme?

U vremenu u kome živimo dosta pažnje se poklanja spoljašnjoj pojavi i težnji lepšeg i mlađeg izgleda. Svedoci smo raznih kozmetičkih, hirurških, medikamentnih metoda u te svrhe. Ali, telo nije samo ono što vidimo, postoji i unutrašnji deo koji takođe treba da negujemo.

Sa godinama možemo da primetimo početke procesa starenja. Već u 20-im naše telo počinje da se menja što se najpre ogleda u izgledu kože koja je najviše izložena spoljašnjim uticajima.

Metabolizam se usporava, te nam je potrebna manja količina hrane da se održi željena telesna težina. Dokazano je da se između 30-70 godina gubi jedan deo mišićne mase ( i do 40%) ukoliko je ne upotrebljavamo redovno. Oko 30-te godine naš imunski sistem počinje da slabi. Štitasta žlezda koja je odgovorna za brzo umnožavanje belih krvnih zrnaca, te predstavlja našu glavnu odbranu od bolesti, jedna je od prvih koja počinje da usporava svoj rad. Što je manje podmlađujemo ona će pre prestati sa radom, pa ćemo biti podložniji bolestima. Većina naših vitalnih organa počinje da stari još u mladosti, iako mi to ne osećamo. Ukoliko ne povedemo računa o ishrani i vežbama za oči, katarakta je neizbežna u poznim godinama. Kod žena gubi se koštana masa usled nemogućnosti da potpuno apsorbuju kalcijum, što se može izbeći adekvatnim vežbanjem i pravilnom ishranom. Kada stignemo u 60-te smanjenje moždane mase može vodi u progresivan gubitak pamćenja, ukoliko se ne potrudimo da nam um ostane aktivan.

Ovo su primeri niza promena koje su progresivne i neminovne. „Čarobni napitak“ za očuvanje mladosti ne postoji. Ali, možemo malo da usporimo ovaj proces.

Da se podsetimo:

Ishrana treba da bude raznovrsna sa adekvatnim unosom potrebnih makro- i mikronutrijenata. Izbegavati namirnice sa velikom količinom holesterola i zasićenih masti, birati zdravije načine pripreme poput kuvanja, dinstanja i grilovanja. Sveže voće i povrće i posnija mesa ( piletina, ćuretina, riba), vlaknaste žitarice i hleb od celog zrna treba da imaju primarno mesto na vašim trpezama. Vodite se time da što šareniji obroci su i zdraviji obroci, naravno uz poštovanje prethodno navedenog. To ne znači da nisu dozvoljeni povremeni „izleti“ u poslastice koje „greju dušu“, ali da to budu retke sutuacije, a ne svakodnevna praksa. Redovna hidratacija, najbolje u obliku pijaće vode, potrebna nam je za pravilno funkcionisanje svih fizioloških procesa u organizmu.

Umerenost je vrlina. Pa tako i kada je reč o porocima. Ograničiti unos alkohola. Crno vino blagotvorno deluje na kardiovaskularni sistem, ali samo ako se umereno konzumira. Prestanite da pušite. Pre nego što se odlučite na taj korak, morate imati čvrstu volju i želju u uspeh. Svi su svesni štetnosti ovog poroka, ali samo oni koji imaju želju uspeće da pređu ceo put odvikavanja.

Umereno vežbanje 30 minuta 3-5 dana nedeljno je apsolutni minimum vežbanja koje je potrebno organizmu da očuva vitalnost. Povećava snagu i izdržljivost kostiju, snagu i gipkost mišića, podstiče cirkulaciju, rad srca i pluća, i omogućava da energija nesmetano teče kroz organizam.

Stres je svakodnevna pojava koju nam život priređuje...ili mi sebi priređujemo?! Ako postanemo svesni činjenice da je upravo stres najvažniji faktor u pojavi brojnih poremećaja i bolesti, sve druge promene i izbori koje pravimo u životu praktično gube na značaju ukoliko svakodnevno organizam mučimo, vodimo u anksioznost i depresiju. Zbog čega? Recite „ne“ kada smatrate da vam je potrebna promena. Slušajte svoje telo.

Psihički momenat je veoma važan, kako vidimo sebe i naše mogućnosti i sposobnosti. Čovek koji ubedi sebe da je „potrošen“ i nekoristan, praktično će sam aktivirati proces starenja.

Gotovo uvek postoji „prozor“ period kada imamo vremena da počnemo da menjamo svoje životne navike pre nego što to umesto nas počnu lekovi. Jer, zapamtite, nijedan lek nije idealan, jedno leči, druge sisteme narušava. Zbog toga su preventivni pregledi od neprocenjivog značaja.

Zašto uopšte pišem o ovome? Zapitaće se možda neko ko ima 25 godina.... Jer svi znamo da je starenje prirodan proces koji ne možemo zaustaviti. Upravo iz razloga što „karte“ za starost „kupujemo“ u 20-im i 30-im. Odluke koje donesemo danas nesumnjivo će se odraziti na sve što budemo radili na sebi ubuduće.

Možemo se samo potruditi, zarad onih što zavise od nas, da svojim načinom života damo primer i poželimo da sebi obezbedimo koju godinu više na ovom svetu. Jer, šta će nam godine i starost kada ih ne dočekamo spremni da u vitalnosti i zadovoljstvu uživamo u tzv. “zlatnom dobu“.

 

Foto:Pixabay, Pixabay, Needpik

 

Galerija: 
Aleksandra Branković
Lekar - savetnik za sportske povrede